Grafički kolektiv na novoj adresi u Dragoslava Jovanovića 11, Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Odličan prostor od preko 300 kvadrata na dva nivoa, sa velikim potencijalom za izlaganje, stalnu postavku i grafičke radionice, ali bez struje, sa rupama u plafonu i zidovima... prvi je utisak kada se uđe u Grafički kolektiv na novoj adresi, u Ulici Dragoslava Jovanovića 11.

Osam meseci od dobijanja novog prostora, Grafički kolektiv je danas otvorio svoja vrata umetnicima i novinarima sa željom da ga prikaže i da čuju predloge i ideje za njegovu budućnost.

– Sva pomoć i podrška oko adaptacije prostora, prikupljanja sredstava, povećavanja medijske vidljivosti Grafičkog kolektiva su više nego dobrodošli – kaže umetnička direktorka Ljiljana Ćinkul, zadovoljna što su konačno dobili prostor.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Grafički kolektiv je pre dve godine bio prinuđen da se iseli iz prostora na Obilićevom vencu 27 gde je proveo sedam decenija. Zgrada, u čijem prizemlju se nalazila Galerija Grafičkog kolektiva, vraćena je restitucijom zakonitim vlasnicima, a oni su prostor prodali „Slatkoj kući“ sa Zlatibora i Grafički kolektiv je morao da promeni svoju adresu.

Sa vrednom zbirkom koju čini više od 4.000 grafika velikog formata, preseljen je u svega tridesetak kvadrata na Kosančićevom vencu uz obećanje vlasti da će pronaći bolje rešenje.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

– Prostor smo uspeli da dobijemo zahvaljujući razumevanju Ministarstva kulture, koje je obezbedilo i deo sredstava za renoviranje u iznosu od 3.100.000 dinara, što je samo trećina potrebnih sredstava da bismo stvorili adekvatne uslove za predstavljanje svoje kolekcije. Prostor će biti multifunkcionalan. Moći ćemo da imamo istovremeno i dve izložbe, na gornjem i donjem nivou. Biće prostora i za skupove, radionice, promocije, najrazličitije događaje što je odlično – kaže Ljiljana Ćinkul i dodaje da će morati da pronađu donatore i sponzore da bi prikupili potrebna sredstva.

Vlasnik prostora u Dragoslava Jovanovića 11 je Direkcija za imovinu Republike Srbije i oni, kako objašnjava Ćinkul, prvo moraju da reše pitanje struje koja tu ne postoji već 10 godina, da bi onda mogli da krenu u rekonstrukciju.

Ljiljana Ćinkul, Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

– Prvo Direkcija za imovinu i distribucija moraju da reše problem struje. To su oni administrativni poslovi koji teku sporo. Zatim nam predstoji raspisivanje tendera. Tavanica je uništena i mora da se sredi, kao i pod. Treba da se uvede voda, sprovede ventilacioni sistem, obezbedi grejanje, hlađenje. Izlozi u donjem nivou ka ulici će ostati, ali prozori na spratu su stari i propali i moraju da se menjaju. Ne mora ništa luksuzno, ali mora da bude u skladu sa osnovnim standardima za galerije, kako bi bila funkcionalna – pojašnjava umetnička direktorka.

– Prvi put me ovde dovela pomoćnica ministra kulture Danijela Vanušić i bila sam oduševljena, uprkos đubretu. Bilo je 15 tona đubreta tu, ali je prostor sa svojim gabaritom i lokacijom odličan – dodaje Ćinkul.

Trenutno stanje prostora, dok se ne renovira, pruža mogućnost za realizovanje različitih projekata  – performansa, instalacija, jednodnevnih izložbi i poziva umetnike da se uključe, smatra ona.

Novi prostor prema mišljenju dobitnice Velikog pečata Grafičkog kolektiva 2015. godine, Maje Simić ima ogroman potencijal.

Maja Simić, Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

– Radovi na papiru su do sada bili glavna delatnost Grafičkog kolektiva. U novom prostoru moći će da proširi svoje delovanje i na druge oblasti, kao što je video umetnost. Lokacija je odlična, a biće mesta i za arhivu i angažovanje novih saradnika. Nemam dovoljno reči da objasnim značaj toga da 70 godina imamo instituciju koja radi i koja ima veliku reputaciju u inostranstvu. Teško je istaći koliko nam je značila prilika da izlažemo u Grafičkom kolektivu i koliki je njegov uticaj na kompletnu umetničku scenu. Možda ne bismo ni postojali ni bili vidljivi bez Grafičkog kolektiva – rekla je Maja Simić za Nova.rs prilikom obilaska prostora.

Profesor Zoran Todović, laureat Velikog pečata 1990. godine, ističe da je Grafički kolektiv kultna institucija i da je većina njegovih studenata svoje prvo izlaganje imala upravo u Galeriji Grafičkog kolektiva.

– Bilo bi dobro da se oformi novo mlado jezgro kako bi Grafički kolektiv produžio svoju misiju. Grafički kolektiv je u svojoj prošlosti pokušavao da nadomesti i nedostatak prostora za fotografiju i performans. Prvi performans se desio u Grafičkom kolektivu. Sjajno bi bilo da imamo muzej posvećen fotografiji ili muzej posvećen grafici. Nadam se da ćemo sa ovim novim prostorom uspeti da napravimo veliki korak za našu umetnost – da budemo prisutni – ističe Todović.

Zoran Todović, Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Kao nekadašnji predsednik Upravnog odbora Grafiičkog kolektiva i neko ko je vrlo dugo prisutan u njegovom radu, Todović smatra da znatno veći prostor od onog na Obilićevom vencu pruža mogućnost da se istovremeno organizuju gostujuće izložbe i postavke radova iz kolekcije Grafičkog kolektiva, kao i da se organizuju rezidencijalni boravci insotranih umetnika, kako bi domaća scena bila vidljiva u svetu.

Dok čekaju da krenu u sređivanje i osposobljavanje novog prostora, u Grafičkom kolektivu ne miruju.

– Mi radimo naše programe na Kosančićevom vencu kao da je sve u redu. Radimo 2. Međunarodni simpozijum posvećen grafici danas, projekat „Durbin istorije“ u okviru koga jednom nedeljno predstavljamo značajne ličnosti za Grafički kolektiv – navodi Ćinkul.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Među značajnim segmentima bogate kolekcije Grafičkog kolektiva, Ćinkul izdvaja grafičku mapu Vladimira Veličkovića koju im je poklonio za 60 godina Gtrafičkog kolektiva.

– Kolekcija se stvara od pedesetih godina i predstavlja presek stvaralaštva u domenu grafike – ističe Ćinkul.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare