Oglas

Nemačko Saopštenje o egzekucijama Foto D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu
Nemačko Saopštenje o egzekucijama Foto: D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu
Nemačko Saopštenje o egzekucijama Foto: D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu

Foto-istorija: Kokarda i petokraka pred streljačkim strojem

24. jan. 2022. 12:35

Činilo se katkad kao da su Nemci vodili računa o balansu, nekoj vrsti ideološkog “ključa”: streljati desetoricu komunista i isto toliko pristalica Draže Mihailovića. 

Oglas

General Paul Bader, vrhovni zapovednik nemačkih trupa u Srbiji, raspisao je 23. jula 1943. nagradu od 100.000 rajhsmaraka u zlatu za hvatanje “živa ili mrtva” komunističkog vođu Tita.Poternica se našla na svim javnim mestima Srbije.Spremnost Rajha da “odreši kesu“ nije se ticala samo komunističkog već i ravnogorskog kadra. General Bader iste godine, meseca i dana nudi istu količinu zlata takođe tražeći “živa ili mrtva” i Mihailovića. Iako se u javnosti ove dve poternice prikazuju učestalo zajednički treba reći da je prva poternica izdata za generalom Dragoljubom Mihailovićem tokom 1941.  a za Titom naredne 1942. godine – precizira Rade Ristanović, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju i autor knjige “Beogradski ravnogorci. JVuO i Ravnogorski pokret u okupiranom Beogradu 1941-1944”. 

Rupe u pamćenju

1642673729-Tito-na-nemackoj-poternici-1943-Foto-D.Ciric-i-B.Stanic-Vreme-na-zidu-scaled.jpg
Tito na nemačkoj poternici 1943 Foto: D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu | Tito na nemačkoj poternici 1943 Foto: D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu

O ćudima istorije i rupama u pamćenju pre desetak godina razgovarao sam sa Fernandom Katrogom, profesorom istorije na jednom od najstarijih evropskih univerziteta u Koimbri. Tada je posetio Beograd i predstavio njegovu knjigu “Istorija, vreme i pamćenje”. (Clio). Društvena istorija pamćenja ima smisla samo ako se istovremeno skicira  sijamska “društvena istorija zaborava” – rekao je Katroga. Očekivao je takođe spremnost istoričara da se suoče sa brojnim pitanjima: ko se seća i čega? I zašto? Koja verzija istorije prošlosti  se zapisuje  i ostavlja  na čuvanje? Šta je ostalo zaboravljeno?Kako danas nekoga uveriti  da su se i posle operativnog razdruživanja partizana i četnika na terenu, mnogi od njih našli zajedno. Nisu delili istu ideologiju ali mnogi od njih sudbinu jesu. Petokraka i kokarda: jedna pored druge - pred streljačkim strojem okupacionih vlasti. Činilo se katkad kao da se vodilo računa o balansu, nekoj vrsti ideološkog “ključa”: streljati desetoricu komunista i isto toliko četnika… 

Oglas

1642673721-Draza-Mihailovic-na-nemackoj-poternici-1943-Foto-D.Ciric-i-B.Stanic-Vreme-na-zidu-scaled.jpg
Draža Mihailović na nemačkoj poternici 1943 Foto: D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu | Draža Mihailović na nemačkoj poternici 1943 Foto: D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu

Zbog dvojice ranjenih i dvojice ubijenih nemačkih vojnika kod Požarevca, na putu ka Velikom Gradištu, 9. avgusta 1943. godine u znak odmazde streljano je 75 komunista i 75 pristalica Draže Mihailovića. Već od juna 1941. policijske strukture u okupiranoj Srbiji sprovode opsežne akcije hapšenja na osnovu ostataka kartoteke predratne policije, hapšenja svih ljudi za koje se sumnjalo da pripadaju KPJ ili da su sličnog političko-ideološkog opredeljenja. U tim čekaonicma smrti, i levi i desni postaju“ rezervoar talaca iz koga su se pokrivale  kvote za kolektivne odmazde tokom ustanka 1941”. Među streljanim je i major Aleksandar Mišića, sin vojvode Živojina Mišića. Bio je komandant Ribničkog četničkog odreda, obaveštajac i jedan od glavnih ustaničkih vođa. Uz to i jedan od najbližih saradnika pukovnika Dragoljuba Mihailovića. Decembra 1941. s Aleksandrom streljanje i njegov najbliži saradnik Ivan Fregl. Odlukom odbornika Skupštine Beograda Mišić i Fregl prošle godine dobili su ulicu u Beogradu. Jedna na Voždovcu postala je Mišićeva a Freglova na Zvezdari.

Hronologja smrti i ritam zločina

U Krupcima kraj Brusa novembra 1942 godine odveden jedan nemački vojnik u nepoznatom pravcu. Već 5. decembra streljano je deset komunusta i deset pristalica Draže Mihailovića. O nemilosrdnosti okupacionih vlasti govori upozorenje na kraju ove Objave: “Ukoliko se nestali nemački vojnik ne vrati  10, 15, 20 i 25. decembra biće streljano još po deset uhapšenih komunista i pristalica Draže Mihailovića iz Kruševačkog i Leskovačkog okruga”.

Oglas

1642673672-Streljanje-komunista-i-ravnogoraca-1943-Foto-Kosta-Nikolic-Nemacki-ratni-plakat-u-Srbji.jpg
Streljanje komunista i ravnogoraca 1943 Foto: Kosta Nikolić Nemački ratni plakat u Srbji | Streljanje komunista i ravnogoraca 1943 Foto: Kosta Nikolić Nemački ratni plakat u Srbji

I tokom otvorene saradnje  između ravnogoraca i Nemaca - i 1944. godine Gestapo pronalazi i hapsi istaknute pripadnike JVuO. Ne samo u Beogradu, Nišu već i drugim srpskim gradovima.Tokom okupacije Gestapo je uhasio dvojicu od četiri komandanata Beograda kao i brojne saradnike poput generala Jovana Trišića, Milana Kalabića, koji je  streljan... Okupacioni režim uhapsio je i kao taoce držao suprugu generala Mihailovića Jelicu, suprugu i ćerku Dragiše Vasić, Nataliju i Tatjanu,  suprugu majora Radoslava Đurića Ružu, oca kapetana Mihajlovića Milorada kao i druge članove porodica istaknutih ravnogoraca, navodi Ristanović.Da je Draža Mihailović bio grobar srpskog naroda – to smo (na)učili u školi. Ali u koju su školi išli Nemci kada su 1942. godine ištancovali više hiljada kolornih postera s jasnom porukom: “ Draža Mihajlović grobar sprskog naroda”. 

Komunisti i četnici isti banditi

Nacistička Nemačka sve pokrete otpora smatrala je banditskim i nelegalnim. Na ovaj način je jasno stavljala do znanja da se u obračunu sa njima neće držati međunarodnih konvencija koje su regulisale ratno pravo i obaveze okupatora na okupiranom području. Nemci su za ovu borbu imali posebnu vojnu doktrinu nazvanu „Bandenbekämpfung“ čija je glavna odlika bila nastupanje sa ekstremnom brutalnošću prema neprijatelju ali i civilima – objašnjava Ristanović.

Oglas

1642673714-Nije-posleratni-vec-ratni-nemacki-plakat-iz-1942.-Foto-D.Ciric-i-B.Stanic-Vreme-na-zidu-scaled.jpg
Nije posleratni već ratni nemački plakat iz 1942. Foto: D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu | Nije posleratni već ratni nemački plakat iz 1942. Foto: D.Ćirić i B.Stanić Vreme na zidu

Nemci su u saradnji sa kolaboracionističkim i bugarskim snagama tokom Drugog svetskog rata  izvele više velikih, opsežnih vojnih operacija protiv JVuO. Najpoznatije su Kopaonik (1942.), Morgenluft (1943), Treibjagd (1944) i Frühling (1944). Tokom ovih operacija hapšeni su i ubijani pripadnici i simpatizeri ravnogorskog pokreta i izvršeni stravični zločini nad civilima. Jedan od najmonstruoznijih dogodio se u kopaoničkom selu Kriva Reka kada su muškarce, žene i decu ovoga sela pripadnici SS divizije Princ Eugen zatvoreli u crkvu i zapalili.Posle raspada Jugoslavije počinje dolazi do otvaranja i ove istorijske teme. Na osnovu tih istraživanja potvrđeno je da su u svim logorima pod upravom Vojnog zapovednika za Srbiju bili zatvarani i streljani pripadnici JVuO. Bili su zatočenici tri najveća logora: koncentracionog na Banjici, Prolaznog logora na Sajmištu kao i logora Crveni Krst u Nišu. Na osnovu svih objava i saopštenja kojima su se nemačke okupacione vlasti uredno oglašavale na nesumnjiv način može se pratiti svojevrsna hronolgija smrti i ritam zločina na prostoru Srbije tokom Drugog svetskog rata. Ispred istog zida i ispod istih vešala često su se nalazili nepomirljivi protivnici: četnici i partizani.Bonus video:Dan primirja

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=sortidanprimirjads-novas-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=novas&u=novas&p=n0v43!23t001" video-id="2671822"]

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare