Foto: Rabbitland studio

Zečevi bez mozga glasaju na slobodnim i demokratskim izborima koji se održavaju svakodnevno. Hrčkolend je "savršena" ekonomija gde svi parametri imaju maksimalne, stoprocentne rezultate. Zečevi i Hrčkovi su dokazano dobre vrste za izvođenje ekstremih eksperimenata. Isto kao i ljudi… Kada govorimo o novcu i sreći, pitanje koje je za nas veoma bitno je da li je ovaj "svet od novca" koji smo izgradili održiv, da Ii su alternative moguće, i šta svako od nas pojedninačno može da učini, kaže Ana Nedeljković autorka filma "O novcu i sreći" koji je imao premijeru na prestižnom festivalu u Lokarnu u Švajcarskoj.

Ostvarenje koje pored Nedeljkovićeve potpisuje i Nikola Majdak, bavi se aktuelnom temom ekonomije kroz distopijski svet Hrčaka koji žive i vredno rade u Hrčkolendu, savršenoj državi sa savršenom ekonomijom u kojoj BDP konstantno raste, ne postoji nezaposlenost, a 100% stanovništva izjašnjava se da je srećno.

O inspiraciji za ovu priču, kao i o njihovom prvom animiranom filmu „Rabbitland“ koji je nagrađen Kristalnim medvedom na Berlinalu 2013. godine i prikazan je na više od 100 festivala širom sveta, razgovarali smo sa Anom Nedeljković, autorkom scenarija, vizualnog koncepta i animacije.

Foto: Filmska kuća Baš Čelik

Inače, i njihov drugi animirani film „Neputovanja“ iz 2018. godine prikazan je na Berlinalu, Ansiju i Sandensu, kao i na brojnim drugim festivalima, a takođe je kvalifikovan za Oskara i nominovan za prestižnu Annie nagradu u Los Anđelesu.

Koliko znači za vaš film što je svoj život započeo baš u Lokarnu?  

– Filmove pravimo zato sto želimo da govorimo o nekim temama za koje smatramo da su važne. Sa druge strane, svakako nam veoma znači svetska premijera baš u Lokarnu. Posle Lokarna, regionalna premijera je na Sarajevo film festivalu, a zatim očekujemo brojne festivale širom sveta.

Foto:Promo/Filmski centar Srbije

„O novcu i sreći“ bavi se aktuelnom temom ekonomije. Na koji način se te dve reči iz naslova prepliću?

– Animacija se često doživljava kao nešto što je namenjeno deci i zabavi. Međutim, ono što želimo da pokažemo kroz naše filmove je da je animacija odlično stredstvo da se diskutuje o ozbiljnim društvenim i političkim temama. Trenutno je pravo vreme za film o ekonomiji. Živimo u društvu u kome je sistem vrednosti do te mere pomeren da novac postaje glavni i jedini cilj. U društvu koje se ubrzano raslojava. U društvu koje je na pragu ozbiljne ekonomske krize. Sve ovo je globalni trend, ali kao i za većinu drugih pojava, u Srbiji su te pojave izraženije i slikovitije. Kada govorimo o novcu i sreći, pitanje koje je za nas veoma bitno je da li je ovaj „svet od novca“ koji smo izgradili održiv, da Ii su alternative moguće, i šta svako od nas pojedninačno može da učini?

Foto: Filmska kuća Baš Čelik

Vaš prvi animirani film bio je „Rabbitland“. Zašto ste se baš odlučili za svet životinja da biste kritikovali svet ljudi?

– Korišćenje životinja za kritičke prikaze društva u književnosti i filmu ima bogatu istoriju. U našem slučaju volimo da mislimo o svetovima koje smo kreirali kao o platformama za testiranje brutalnih političkih ideja. U “Rabbitlandu” Zečevi bez mozga glasaju na slobodnim i demokratskim izborima koji se održavaju svakodnevno. Hrčkolend je “savršena” ekonomija gde svi parametri imaju maksimalne, stoprocentne rezultate. Zečevi i Hrčkovi su dokazano dobre vrste za izvođenje ekstremih eksperimenata. Isto kao i ljudi…

Foto: Filmska kuća Baš Čelik

Drugi animirani film „Neputovanja“ iz 2018. godine prikazan je na Berlinalu, Ansiju i Sandensu, a takođe je kvalifikovan za Oskara i nominovan za prestižnu Annie nagradu u Los Anđelesu. Kako  gledate na toliki uspeh?

– Film „Neputovanja“ bavi se temom granica i izolacije, a ideja za film nastala je na osnovu ličnog traumatičnog iskustva života u Srbiji tokom devedesetih, kada je bilo veoma teško putovati zbog viznog režima. Ovaj film omogićio nam je putovanja u brojne zemlje u kojma smo imali priliku da pričamo sa ljudim o njihovom doživljaju ličnih i političkih granica. Jedna lokalna priča iz detinjstva dobila je širi globalni kontekst.

Koliko je teško da naš film dođe do svetskih festivala?

– S obzirom na to da se bavimo nekim istovremeno ličnim i političkim temama i da nam je Srbija veliki izvor inspiracije, najveći izazov je kako da pristupimo temi da ona bude razumljiva ne samo lokalno, već i u širem, globalnom kontekstu.

Bonus video: Čolović: Premijera filma „Ala je lep ovaj svet“ 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar