Na svaka dva minuta umrla je jedna žena tokom 2023. godine, zbog komplikacija tokom trudnoće ili porođaja. Zastrašujući su podaci Svetske zdravstvene organizacije. Od 2000. godine, broj smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom opao je za 40 odsto, zahvaljujući, pre svega, boljem pristupu osnovnim zdravstvenim uslugama, navodi SZO. Ipak, izveštaj upozorava da se tempo napretka usporava od 2016. Kako je moguće da u 21. veku svedočimo dramatičnim podacima kada su u pitanju trudnice i porodilje? I kakva je situacija u Srbiji? O ovoj temi u emisiji "Među nama" razgovrali smo sa bivšom direktorkom porodilišta Narodni front u Beogradu, profesorkom Snežanom Rakić.
Nimalo ohrabrujući podaci za njenu branšu, ginekologa, a posebno zastrašujući za žene koje žele da se ostvare kao majke. U izveštaju SZO, se dakle procenjuje da je 260.000 žena širom sveta umrlo na taj način tokom 2023. godine. Rakić priznaje da li ima informacije zašto tako velika, zastrašujuća brojka i da li je ova statistika alarmantna jer možda veći deo obuhvata nerazvijene zemlje u kojima je stopa mortaliteta trudnica i porodilja generalno mnogo veća.
Ona pojašnjava kada je u pitanju Srbija, kakva je kod nas situacija po pitanju mortaliteta trudnica i porodilja. Rakića dodaje šta kaže njeno dugogodišnje iskustvo – sa kakvim problemima se susreću trudnice i porodilje u Srbiji i šta je najčešči rizik za tahav ishod u trudnoći.
Bivša direktorka porodilišta Narodni front u Beogradu ističe i koliko su razni prenatalni testovi i preventivna medicina uticali da se smanji crna statistika.
Emisija „Među nama“ je nedavno u studiju imala novinarku koja je istraživala akušersko nasilje u našoj zemlji, kao i ženu koja je prošla kroz taj vid nasilja, te Rakić objašnjava da li se i ova pojava dovodi u vezu sa tragičnim ishodom. Generalno, tretman na porođaju, profesorka navodi kako iskoreniti to.
U izveštaju SZO se na primer upozorava i na opasnosti koje sa sobom nose smanjenja humanitarne pomoći. Rakić zato komentariše koliko u Srbiji siromaštvo utiče na mortalitet trudnica i porodilja i na kom nivou smo mi, kao i kakva su ulaganja u proces ali, pre svega ženu koja donosi na svet nov život, kod nas.
Od 2000. godine, broj smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom opao je za 40 odsto, pre svega zahvaljujući boljem pristupu osnovnim zdravstvenim uslugama, navodi SZO. Ipak, izveštaj upozorava da se tempo napretka usporava od 2016. godine, te gošča „Među nama“ otrkiva šta diktira danas takve promene i zar nismo uznapredovali i u tehnološkom smislu, ali i u osvešćivanju.
Smanjenje humanitarnog finansiranja imalo je ozbiljan uticaj na zdravstvo u mnogim regionima, prisiljavajući zemlje da smanje ključne usluge za majke, novorođenčad i decu. Zbog tih rezova došlo je do zatvaranja zdravstvenih ustanova, gubitka medicinskog osoblja, kao i do prekida u lancima snabdevanja ključnim lekovima i tretmanima za krvarenje, preeklampsiju i malariju – vodeće uzroke smrti trudnica.
Prema rečima direktora SZO, pored obezbeđivanja pristupa zdravstvenoj zaštiti trudnica, od suštinske je važnosti i jačanje zdravstvenih i reproduktivnih prava žena i devojaka. Iako izveštaj pruža tračke nade, podaci ukazuju i na to koliko trudnoća i dalje može biti opasna u mnogim delovima sveta, uprkos tome što postoje rešenja za prevenciju i lečenje komplikacija koje izazivaju većinu smrtnih ishoda među trudnicama))
Jedan od ciljeva održivog razvoja UN jeste smanjenje smrtnosti trudnica sa 328 smrti na 100.000 živorođene dece iz 2000. godine na manje od 70 do 2030. godine.
Postizanje tog cilja predstavlja „nezapamćen izazov“, navodi se u izveštaju: „Potrebna je hitna akcija kako bi se obezbedilo zdravlje majki i okončala tragedija smrti trudnica. Žene imaju pravo ne samo da prežive trudnoću, već i da žive u dobrom zdravlju.“
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO: Zid ćutanja o akušerskom nasilju – Teodora Ćurčić i Maja Simić Simeunović