Foto: Nova S

Tri hiljade dinara za vakcinisane kao posledicu je imala gužve u tržnim centrima, ali ne i samo to. Izazvala je i polemiku na višem nivou između bivšeg guvernera i sadašnjeg ministra finansija. Inicijalna kapisla je tvrdnja profesora Dejana Šoškića da će do kraja godine nivo javnog duga preći 60 odsto.

Autor priloga: Đuro Svilar

„Srbija je uspela da prošle godine izdvoji dva paketa ekonomske pomoći vredna 704 milijarde, a ove godine 257 milijardi dinara. Sve to ne bi bilo moguće bez teških mera fiskalne konsolidacije, na šta smo bili primorani zbog vaše zaostavštine. Dinar je tada „maestralno gubio na vrednosti“, a inflacija je, kako je istakao došla do rekordnih 11 odsto godišnje“, kazao je Mali.

„Srbija nema luksuz da se ponaša populistički i demagoški i da živi u nekim iluzijama o velikom prosperitetu kad svakodnevna realnost to demantuje. Oprez mora da bude po pitanju trošenja svakog dinara novca poreskih obaveznika, ali takođe, i u procesima prirodnog rasta“, kaže Šoškić.

Na strani profesora Šoškića je i bivši član Fiskalnog saveta.

„Praktično je Srbija jedina zemlja koja ima, baš tako, nekritičku podelu pomoći i kompanijama. Slično kao i za stanovništvo, moglo je da identifikuje sigurno bar u ovoj godinu ko su ugroženi i usmeriti tu pomoć. Čim postoji budžetski deficit, država mora da se zadužuje, tako da je ključno pitanje da li je budžetski deficit morao da bude ovoliki. Odgovor je nije. Da u krizi opadaju prihodi, država mora da finansira neke rashode, ali baš zato što je kriza, treba biti pažnjiv, i fokusiran na ono što je neophodno“, rekao je Vladimir Vučković.

Fiskalna konsolidacija sprovedena krajem 2014. godine dovela je do stabilnog kursa dinara i niske inflacije. Međutim, javni dug premašio je zakonski maksimum od 45 odsto.

„Mi trenutno nismo prezadužena zemlja. Ako uđemo u očekivanu fazu rasta inflacionih očekivanja u svetu, doćiće do toga da se uslovi finansiranja početi menjati, pitanje je da li ćemo mi u tom trenutku biti sasvim u stanju da bez problema finansiramo dug. Ne možemo s jedne strane da fiksiramo kurs, a sa druge strane da podižemo plate u proseku iznad rasta produktivnosti, jer to u konsekvenci vodi ka obaranju produktivnosti i konkurentnosti domaće domaće privrede“, kaže Dejan Šošić.

„To jeste posledica pre svega domaće ekonomske politike, i baš zbog toga što smo imali neprijatno iskustva, sve do 2015. godine i eksplozivni rast javnog duga, sada moramo da budemo mnogo obazriviji, jer smo zaista u zoni gde se upalila crvena lampica i svaki sledeći budžet mora biti veoma pažnjiv i restriktivan“, misli Vladimir Vučković.

Ne može zemlja napredovati samo na stranim investicijama i domaćim državnim kapitalnim ulaganjima koja nisu transparentna, slažu se naši današnji sagovornici.

Za napredak su neophodne domaće privatne investicije, a njih neće biti dok država ne oslobodi institucije i ne raskrsti sa korupcijom.

Pogledajte prilog iz današnje emisije „Među nama“:

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar