Administrativni službenici, inženjeri i umetnici - uskoro bi mogli ostati bez posla. Procenjuje se da će u Srbiji, prema podacima Fondacije za razvoj nauke, zbog razvoja veštačke inteligencije nestati 70 hiljada radnih mesta. Međutim, IT stručnjaci smatraju da se to neće dogoditi tako brzo.
Svakim danom, tehnologija pravi korake koji su još do juče delovali kao naučna fantastika. Veštačka inteligencija danas više nije samo alat – već igrač u poslovnom svetu. Od „kol centra“ do pravnih savetnika, sve više poslova automatizuje se uz pomoć algoritma. I dok jedni u tome vide napredak, drugi strahuju da bi njena moć mogla da izmakne kontroli.
„Brine me sve što je tehnika, što se odmačinje od prirode. Mora da ima neku ljudsku kontrolu, tako da je neizvesna njena vrlina i mana. Suviše sam filmova gledao, ni jedan film se ne završava lepo pa neće ni ovaj. Radim fizioterapiju u Australiji i to sve zavisi od ruku – posao. Tako da mislim da nije lako zameniti taj posao. Kad tad, ona će sama biti inteligentna. Već je sad počelo da bude naša navika“, kažu građani.
U narednih pet godina bi na poslu mogla da nas zameni veštačka inteligencija. Upozorenje da će se globalno tržište rada dramatično promeniti stiglo je sa Svetskog ekonomskog foruma, početkom godine. Među njima su u najvećoj meri ugroženi administrativni službenici, a nešto manje su inženjeri, umetnici i eksperti za različite oblasti.
„Ako gledamo matematički ili statistički nije previše opasan jer ne čini 2 odsto radne snage u Srbiji ali ako se gleda društveno – socijalni aspekt onda možemo da kažemo da može da bude opasan ako u tom periodu toliko ili više zbog A.I. oni mogu da poteraju druge ljude da se uplaše za njihove poslove i stvori atmosferu haosa gde će biti još gora nezaposlenost i haos u društvu“, kaže Nikola Jagodić, IT stručnjak.
Tehnološka revolucija je neizbežna – ali problem je kažu stručnjaci što većina građana Srbije nije spremna da je dočeka.
„To su neizbežne stvari, tehnološke revolucije nosi sa sobom nestajanje radnih mesta, ali donosi nova radna mesta. Šta to znači za nas?! Moraćemo da se prilagođavamo i dodatno da se edukujemo. Ono što me plaši u ovoj priči mi nismo spremni ni za revoluciju koja je bila pre 10 godina, jer je većina srba ne zna šta je Gugl i pravilo za korišćenje, a ne sad i da će neko na kvalitet način da unosi poznate promtove da bi dobio rešenje“, ističe Jagodić.
It stručnjaci poručuju – da bismo ostali konkurentni i u koraku sa najnovijim tehnološkim otkrićima, ključ leži, kako oni kažu u znanju. Onaljn kursevi, prekvalifikacije, digitalna pismenost – sve to više nije luksuz, već osnovna potreba savremenog radnika.
Prilog Anđele Janković iz emisije „Među nama“ pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO: U čemu će nas veštačka inteligencija i roboti zameniti – Petar Stanojlović i Slobodan Bubnjević