Početkom maja Nemačka će dobiti novu Vladu. Posle raspada koalicije Socijaldemokrata, Zelenih i Slobodarske partije i pada Vlade Olafa Šolca, pa februarskih izbora, novi kancelar biće Fridrih Merc koji će vodit vladu CDU, SCU i Socijaldemokrata. On ima ambiciozne planove u ekonomiji i spoljnoj polici, a šta to znači za Srbiju, u Berlinu je pitao naš Željko Veljković.
Nemačka bi novu Vladu trebalo da dobije na Đurđevdan, 6. maja. Kancelar će biti Fridrih Merc iz Hrišćansko demokratske unije koji tvrdi da ima plan kako da vrati nemačku na mesto važnog globalnog igrača.
„Nemačka je ponovo na pravom koloseku. Nemačka će ispuniti obaveze u smislu odbrane i Nemačka je spremna da ojača svoju konkurentnost. To nije samo Nemačka, to je i Evropa. Evropska unija i Nemačka u njoj biće ponovo snažan partner svima i vodićemo Evropu napred“, kaže Fridrih Merc, kandidat za kancelara Nemačke.
To je bila poruka Fridriha Merca namenjena američkom predsedniku Donaldu Trampu, ali ne samo njemu. Merc najavljuje da će se Nemačka vratiti na mesto važnog evropskog igrača, kao što je to bila u najboljim godinama Angele Merkel.
„Moj utisak je da je u samoj Evropskoj uniji očekivanje povratka njemačkog vođstva. Mnogi su umorni od činjenice da im je često dugo trebalo da saznaju šta su pozicije u institucijama Evropske unije Njemačke, da je Njemačka vrlo često bila suzdržana u procesu odlučivanja i da je Njemačka često reagovala na inicijative Brisela i drugih zemalja članica EU, umjesto da je na neki način nametala i stvarala agendu. Tako da je među mnogim zemljama članicama očekivanje da se Njemačka vrati“, smatra Adi Ćerimagić, Evropska inicijativa za stabilnost..
Za Srbiju Nemačka je najvažniji spoljnotrgovinski partner, za Nemačku Srbija je među prvih pedeset zemalja po obimu spoljnotrgovinske razmene. Za vreme prethodne Vlade Olafa Šolca, činilo se da bi budućnost saradnje mogla da bude u izvozu sirovina iz Srbije poput litijuma, kojeg nakon protesta u Srbiji u Nemačkoj nerado pominju.
„Nemačka privreda uglavnom ima interes za metaloprerađivačkom industrijom i u tim sektorima se uglavnom i traže srpska preduzeća kako bi s euključila u lanac potencijalnih dobavljača. Naravno tu je agrar, ali ja bih na prvom mestu istakao upravo IT branšu gde nemačka privreda ima jako velikog interesovanja obzirom da Nemačka ima jedan zastoj u svojoj digitalizaciji. Tako da što se tiče uključivanja našeg IT sektora naročito u oblasti ove veštačke inteligencije, Nemačka ima jako veliku zainteresovanost“, kaže Jugoslav Mišković, predstavnik Privredne komore Srbije u Frankfurtu.
„Veštačka inteligencija i IT uopšte predmet su interesovanja mnogih kompanija odavde. I tu leži obiljan potencijal za saradnju u budućnosti, jer Srbija ima veoma dobru strukturu IT privrede, ima razvoj veštačke inteligencije. Zato su to oblasti gde naše kompanije mogu da potraže partnere u Srbiji i prilično sam siguran da će ih naći“, kaže Jirgen Racinger, direktor za međunarodnu saradnju Privredne komore Frankfurta.
Politički, od nove Vlade Nemačke u ovoj godini verovatno ne treba očekivati previše, jer ima mnogo važnijih spoljnopolitičkih pitanja od Srbije, ali treba očekivati da će Nemci tražiti da se ispune već data obećanja.
„Da dođe do ispunjavanja tih obećanja, bilo da govorimo vezano za reformu izbornog zakonodavstva, vezano za medije ili za borbu protiv korupcije“, kaže Ćerimagić.
Pored odnosa sa Amerikom i bezbednosnih izazova koji su pred Evropom, Zapadni Balkan teško da će biti među prioritetima u prvoj godini nove nemačke vlade, ali bi poseta našem regionu mogla da bude među prvim na agendi budućeg kancelara.
„Ono što postoji mogućnost jeste da će novi kancelar biti na velikom skupu koji se očekuje sredinom maja u Tirani gdje će učestvovati zemlje Zapadnog Balkana i da tu ustvari bude prilika za neke prve, osnovne poruke. Međutim one dalje od ohrabrenja i listanja očekivanja od zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, teško da se može očekivati nešto više“, ističe Ćerimagić.
Albanska prestonica biće 16. maja domaćin šestog samita Evropske političke zajednice, jednog od najvažnijih političkih skupova u Evropi ove godine. Očekuje se dolazak lidera iz čak 47 zemalja, među kojima su sve članice Evropske unije, zemlje Zapadnog Balkana, Velika Britanija i Ukrajina.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO: Sastanci u Nemačkoj, o problemima slobodnih medija u Srbiji