Oglas

RTS po starom, a natpis kredom "Gledamo vas" u Takovskoj još nije izbledeo

autor:
01. maj. 2025. 08:45
>
01. maj. 2025. 07:51

Možda zato što je ova poruka ostavljena kredom, RTS posle dvonedeljnih blokada izveštava kao i pre s tim što studente naziva nezakonitim blokaderima. Tabloidni diskurs zapatio se posle natpisa poput "zarobljeni u getu". REM koji ne postoji poziva medije da 3 . i 4. maja zatamne ekrane na drugu godišnjicu masovnih ubistava. Prvi maj ne spominju, kao ni sve medijske zločine koji su usledili i pre dve godine, i u poslednjih pola. Radnici javnog servisa koji nisu saglasni s uređivačkom politikom traže objašnjenja i upozoravaju da rukovodstvo ponovo dovodi u opasnost tu kuću i podgreva društvene konflikte. Nit koja nikako da nas poveže potražio je Đuro Svilar, repoter Dnevnika na TV Nova.

Oglas

Red nezakonitih blokada RTS-a i protesta studenata koji bi da zaustave progres, red Aleksandra Vučića i Ane Brnabić, izveštaj o novosadskom dekanu koji želi da radi, a u tome ga sprečavaju studenti-nasilnici, izveštaj o izgradnji tunela u Irigu i Vučićev komentar kako obojeni revolucionari izgradnju žele da spreče, komentar Dačića kako je policija nežna i na kraju tek rečenica o povređenim studentima i kratko saopštenje studenata u blokadi. Tako u najkraćem izgleda odblokirani Dnevnik RTS-a. Znači li ovo da posle 14 dana, javni servis nije stavio tačku, već zarez, nastavljajući tamo gde je stao? Šta to vidimo na ekranu odblokiranog RTS-a?

"Na ekranu se sa jedne strane vidi nastavak priče u kojoj vlast je pozitivno predstavljena. Studenti su predstavljeni na način da su prisutni, a RTS pokušava izveštavanjem ustvari da očuva svoju ulogu žrtve i da na taj način opravda ono što će biti u budućnosti, a to je i dalje će biti sredstvo propagande vlasti, odnosno biti ono što u zakonu ne piše, a to je da je državna televizija, umesto da je Javni servis, kaže Zoran Gavrilović, izvršni direktor BIRODI-ja.

"Studenti su osvetlili te pukotine koje postoje u tom sistemu i oni su vrlo dobro pokazali šta je zapravo taj sistem i šta u njemu ne valja. Ono u čemu je mnogo veći problem je u tome što ako ne dođe do neke promeme u izveštavanju, u smislu da konačno počne da se ostvaruje, ono za šta javni servis ima svoju prvu funkciju, a to je da izveštava u interesu javnosti i na fer, objektivan, nepristrasan način i ukoliko mi u informativnom programu možemo da čujemo da su studenti nacisti ili da su studenti blokaderi koji izazivaju nasilje i koji su nasilnici, ukoliko taj narativ bude ostao, onda apsolutno nema nikakve promene", kaže Aleksandra Krstić, profesorka Fakulteta političkih nauka.

A šta smo to mogli da vidimo u izveštavanju javnog servisa za vreme studentske blokade, i u kom pravcu ono ide nakon nje?

"Postupanje RTS-a studentske blokade i način kako su oni radili, jeste istraživački indikator da oni nemaju svest zašto je došlo do blokade. Budućnost RTS se neće promeniti dok neki novi REM ne dođe i taj REM ne promeni UO RTS, a taj UO RTS treba da promeni direktora, a taj direktor treba da predloži novu uređivačku politiku", smatra Gavrilović.

"To otvaranje RTS-a za neki pluralizam glasova ili za pluralizam mišljenja je jedan dugotrajan proces i on se naravno ne dešava preko noći, tako da je pritisak javnosti u svakom slučaju pomogao da se stvari malo oslobode i da to izveštavanje krene u jednom pravcu, ali ne u onome u kome bi pokazalo da javni servis vrši sve svoje funkcije i poštuje sva svoja načela, pre svega načela fer i nepristrasnog izveštavanja i poštovanja javnog interesa pre svega", ističe Krstić.

Procenjuje Krstić da bi bilo pogrešno kada bismo RTS interpretirali samo kroz Dnevnik ili kroz 10 ljudi koji se bave uređivanjem informativnog programa. RTS je, kako kaže, sistem u kome postoje pobunjeni radnici, koji javno iznose šta se dešava unutra. Ipak, zvanično od 158 zvanično pobunjenih radnika RTS-a, niko neće pred naše kamere, kažu rano je. Nezvanično, strepe da ća biti gore.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare