Vest da EPS prepušta stotine hiljada evra zarade za Transparentnost Srbije nije nova. Oni su se obraćali Kancelariji za javne nabavke koja je po njihovoj prijavi obavila monitoring u EPS-u. U studiju Dnevnika na TV Nova o ovoj temi govorio je Nemanja Nenadić.

On objašnjava zašto su tražili od kancelarije da postupa i šta njima tu nije bilo jasno.

„To je bilo u vezi sa onih prethodnim slučajem oko otvaranja aplikacije i mogućnosti da se direktno plati račun sa nje i ono što nam nije bilo jasno je koja je to vrsta postupka bila što je sprovedena pre nego što se EPS opredelio za to da građani plaćaju svoje račune preko tog portala u saradnji sa Alta Bankom. Na to nismo dobili odgovor, dakle nije bilo nikakvih informacija o tome da je sprovedena nekakva nabavka ili makar da je EPS pozvao banke da se jave i ponude neke i što bolje uslove. Zato smo se obratili Kancelariji za javne nabavke i ona je došla do zaključka da to nije javna nabavka, te da tu nema za njih nikakvog posla, međutim onda se otvara pitanje šta je to u stvari“, kaže Nenadić.

On ističe da je očigledno reč o nekoj vrsti partnerstva između jednog tada javnog preduzeća, odnsno preduzeća u vlasništvu države i jednog privatnog privrednog subjekta u ovom slučaju banke.

„Ono što znamo jeste da se za javno – privatna partnerstva moraju sprovoditi nekakvu postupci koji uključuju nadmetanje, prethodno odobrenje i tome slično… Istina u tom zakonu stoji i da je javno – privatno partnerstvo jedan model saradnje koji je dugoročnog karaktera i podrazumeva pet godina najmanje saradnje. Šta je ovde tačno po sredi ne znamo zato što jednostavno dokumentacije nije objavljena i negde se može naslutiti da je oaj ugovor podveden pot tzv. poslovno – tehničku saradnju, jedan termin koji se javlja i koji je normalan kada je reč o nekakvim privrednim subjektima iz privatnog sektora ali nije nešto za šta javni sektor može da radi eto tek tako. Javni sektor ipak ima određene obaveze u raspolaganju“, kaže Nenadić.

U tekstovima iz marta prošle godine – stoji da je EPS – softver za obradu i naplatu – kupio od „Asseka“ i platio 628000 evra – a onda ga besplatno prepustio Alta pay-u,  na kojem sad oni uzimaju proviziju od 28 dinara, a da nisu uložili ništa. Nenadić komentariše da li je to uobičajeno.

Ako je novac u trezoru onda njime upravlja država, a ako je na računu banke onda ta privatna banka, te gost Dnevnika analizira da li je čitava ideja zapravo podići likvidnost privatne banke.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

PROČITAJTE JOŠ:

BONUS VIDEO: Ko gubi, a ko dobija i kako utiče na potrošače novi sistem naplate struje preko Alta banke?

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar