"Kada dođu radikali, nema više izbora", jedna je od poslednji poruka koju je javnosti svojevremeno uputio profesor Vojin Dimitrijević. I baš to, da nema više normalnih i slobodnih izbora, Srbija živi kroz sva vanredna i redovna glasanja koja su usledila posle 2012. godine. Svi znaju da normalni uslovi ne postoje, neki se nadaju čudu, neki se prave da ne vide, a neki protokolarno odrađuju ono za šta su plaćeni. Nema ni normalnih medija kao uslova za normalne izbore, nema već dugo nikakvog REM-a, tela koje bi medijima trebalo da se bavi na profesionalan način. Zbog svega, odavno nema ni otvaranja novih evropskih poglavlja, dok rokovi neprimentno prolaze. Novinarska udruženja opominuju da se procedure ne poštuju a uslovi za članstvo u Savetu REM-a krše, dokaz ODIHR-a u čiju ulogu su se nekada polagane brojne nade, stižu pohvale i zahvalnost predsednici srpske skupštine. O farsi i simuliranju, nastavlja Jelena Kikić, reporterka Dnevnika na TV Nova.
Predsednica parlamenta Ana Brnabić utorak je gotovo ceo dan provela na narodnom veselju vlasnika taboida i kablovskog kanala, a juče se sastala sa direktorkom Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava, Mariom Telalian. Posle sastanka iza zatvorenih vrata i bez prisustva medija iz kabineta predsednice, saopštenje u kom se između ostalog navodi da je Telalian zahvalila Brnabić na ličnom angažovanju u podsticanju političkog dijaloga i istakla da je za demokratski proces neophodna saradnja svih aktera – vlasti, opozicije i civilnog sektora.
Da je te saradnje zaista i bilo, bilo bi i Saveta REM-a, a onda ne bi mogao da emituje ko šta i kako hoće na televiziji.
„Ono što je jako važno, to je da izaberemo nove članove saveta REM u skaldu sa novim Zakonom o elektronskim medijima, što je važno zato što imate u ovom trenutku preko 60 emitera koji čekaju na dozvole, dakle nije to sada ni političko pitanje, to je pitanje funkcionisanja, ali dobro, mi smo tu uspeli, ja bih rekla da uspostavimo dijalog i sa civilnim društvom to ide jako, jako, jako teško“, poručila je pre par dana Ana Brnabić, predsednica skupštine Srbije.
Kada bi REM postojao i kada bi ga vodio Savet u kom odluke donose profesionalci a ne partijski kadrovi i poslušnici, možda bi instuitucije sačuvale ugled i autoritet.
Da radi Savet REM ne bilo ni televizija koje emituju program bez dozvole. Kao na primer nedavno pokrenuta TV Niš koja otvoreno napada neistomišljenike.
„Mi smo došli u situaciju da smo dobili jednog Frankenštajna, nova ta Niš televizija. TV Niš kako se u stvari i zove je televizija od koje ne očekujemo ništa dobro, svi je zovu je niškim Informerom i plaši me da oni neće stati sa svim ovim napadaima koje su već izvršili u prethodnih par meseci. Naša novinarka je vređana na press konferenciji, gde smo nazvani fašističkim medijem što mi mislimo da je apsolutno neprihvatljivo i zbog toga smo podneli krivičnu prijavu“, kaže Nikola Stojanović, poverenik NUNS-a u Nišu i direktor Media reform centra.
Tri meseca otkako su studenti prekinuli blokadu RTS, jer je Odbor za kulturu i informisanje ispunio njihov zahtev i raspisao novi konkurs za Savet Regulatornog tela za elektronske medije – novog REM-a i dalje nema.
Izbor se završio početkom jula raspravom o prigovorima na listu kandidata i organizacija koje su kandidate predložile. Takozvani dijalog završen je posle nepuna dva dana tako što su sednicu napustili predstavnici 78 predlagača i 16 kandidata, koji su prethodno saopštili da zbog neregularnosti i nezakonitosti napuštaju proces. Od tad nema ni sednice odbora, ni sednice parlamenta, ni nacionalnih kanala koji usred društvene i političke krize poštuju zakone i javni interes. Ali zato ima sve učestalijih pritisaka i napada na novinare koji profesionalno rade svoj posao.
„Ja mislim da je to što se događa u poslednjih osam meseci vanredno stanje u kojem živimo, da je to vanredno stanje za novinare, novinari rade u vanrednom stanju pod stalnim pritiscima, smanjuje se broj novinara, smanjuje se broj redakcija i jednostavno ove demonstracije, protesti jako puno zavise između ostalog i od novinara ali i društvenih mreža. od informisanja. Mislim da režimu i vlastima smeta naša upornost, mislim organizacija civilnog društva i udruženja novinara i Stalna radna grupa za bezbednost novinara, upornost i glasnost u zaštiti, odbrani i protestima protiv napada na novinare“, kaže Veran Matić.
Tamo gde neme napada na novinare ima seče. Bukvalno. U rubrici Pritisci i napadi Cenzolovka prenosi da se tokom noći i bez sudskog naloga, sekla kablove lokalnih provajdera koji u svojoj ponudi imaju N1 i Novu i to u Nišu, Vranju, Vlasotincu, Kovačici, Jagodini i Zaječaru.
„Zapravo meni su prvi počeli da se javljaju korisnici koji su mi rekli da Telekom seče njihove mreže opetartera Jotela i drugih lokalnih operatera u Vranju, i tragom te infomramcije ja sam počela da razgovaram i sa operaterima na terenu i iz drugih gradova koji su mi zapravo potvrdili da zapravo nije sekao telekom nego je Telekom prema rečima korisnika i prema rečima drugih operatera, čak i samih operatera koji su to rekli korisnicima, zapravo samo koordinisao celu tu akciju i usmeravao na seču mreža“, kaže Dejana Cvetković, saradnica Cenzolovke.
U neuređenom sistemu, umesto regulatornog tela ili nadležnih institucija pravila određuje jači, a tu slobodne reči i drugačijeg mišljenja nema.
„Meni je bilo simpatično, jedan sagovornik mi je rekao da ljudi koji su sad ostali bez N1 i Nove i koji su prešli na drugu mrežu MTS-ovu da zovu i da pitaju: šta se sad stvarno dešava u državi, da li ima nešto, pošto nažalost ostali su uskraćni da se informišu i pored tih režimskih medija“, kaže saradnica Cenzolovke.
Izbor novih članova Saveta REM-a jedan od preduslova za otvaranje klastera 3, na putu Srbije ka punopravnom članstvu u EU i dobijanju novca od EU.
Oni koji su pre tri nedelje napustili raspravu u skupštini koja nije vodila nikud svoj povratak uslovljavaju sprovođenjem procedure u skladu sa zakonom. Za sada nema nikakvih naznaka da će proces uskoro nastaviti.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO: U Skupštini na odboru javno o članovima REM-a: Od opozicije samo jedna poslanica