Odgovornost za nastavak krize nije na studentima i profesorima već na vlastima koje ne ispunjavaju razumne zahteve, kaže rektorski kolegijum posle sastanka sa studentima. Među pobunjenim akademcima postoje različita mišljenja za koje vlast priželjkjuje da se pretvore u raskol i raspad protesta, dok i profesori i studenti te razlike smatraju normalnim i najavljuju dalje usaglašavanje stavova. Dotle, novi premijer Macut, čije je po svemu sudeći jedini zadatak da uguši pobunu na fakultetima, izviždan je u Novom Sadu gde je doša drugim povodom, dok se u Vojvodini beleže i prvi otkazi zaposlenima u prosveti zbog obustave nastave. I dalje sve prati Jelena Kikić, reporterka Dnevnika na TV Nova.

U Novi Sad je juče prvi put od kad je preuzeo mandat stigao premijer Đuro Macut. Ispred Matice srpske od okupljenih ga je delio kordon interventne jedinice.

„Idemo da mu poželimo dobrodošlicu i pozdravimo ga kako dolikuje“ objavio je Medicinski fakultet u Novom Sadu, pridružili su mu se i ostali fakulteti u blokadi. Na njihov poziv u roku od dva sata odazvali su se i građani i snage reda. I stigli samo do ulice u kojoj se nalazi najstarija književna, kulturna i naučna institucija.

Studenti su došli predsedniku vlade da mu poruče da u Novom Sadu nije dobrodošao i lično traže:

„Želeo bih da mu poručim nekoliko stvari. Pre svega da se ukine sramna i protiuvustavna uredba koja je usmerena protiv univerziteta i da se ukine novoformirana radna grupa jer je to samo vid represije i pritisaka kojim vlast pokušava da još više uništi univerzitete, jer se oni zapravo protiv obrazovanja sve vreme i bore i želeo bih da mu poručim da u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima i on kao i predsednik ne budu kukavice da predloži predsedniku raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i da ukoliko zaista veruju da imaju većinu, da to pokažu na izborima“, poručio je Vukašin Đinović, student PMF-a.

Bukom su okupljeni pozdravili premijera Macuta. Ispraćen je u istom tonu.

Đuro Macut okupljene zauzvrat nije ni pogledao.

PROČITAJTE JOŠ:

Pištaljke, vuvuzele, buka i nezadovoljstvo i u Srbobranu. Profesorke Gimnazije i srednje stručne škole „Svetozar Miletić“ Slavica Filipović, Vesna Vrekić i Mirjana Mihajlov, obustavile su nastavu, direktorka Jasmina Crveni dala im je posle disciplinskog postupka dala i otkaz.

„Ništa smo smo nas tri uradile nije spektakularno, ništa što smo uardile nije nešto što nije uradila većinska Srbiija u prethodnih pola godine, zato što ponavljam kao što je Ivan rekao po ko zna koji put, prosveta je kičma i zato mora biti uspravna. U prosveti ne mogu da rade beskičmenjaci“, poručila je Slavica Filipović, otpuštena profesorka.

Uz tri profesorke stali su njihove bivši učenici, pojedini sugrađani i kolege iz susednih gradova.

„Izvinite, a koja je njihova krivica? njihova krivica je njihova savest. One su zajedno sa mnogim drugim kolegama širom Srbije obustavile nastavu na sedam nedelja kao vid podrške studentskim protestima koji su počeli nakon pogibije 16 ljudi u Novom Sadu. Nastavnici su stali uz studente i maturante, sistem je odgovorio otkazom“, rekao je Ivan Pivnički, profesor iz Novog Sada.

PROČITAJTE JOŠ:

Odbrana i zaštita univerziteta, profesora i studenata nije bila na dnevnom redu radnog dela redovne godišnja skupština SANU, ali jesu bili tema u otvrenom delu za diskuiju.

„Univerziteti u Srbiji su trenutno na kolenima, to je situacija koja se može porediti sa onom iz 1998. godine međutim u velikoj meri, u puno primera situacija je još gora. Ono što je po mom mišljenju isto kao 1998. godine jeste da je za to poniženje univerziteta najodgovornija vlast, najodgovorniji najuticajniji političari u Srbiji“, istakao je Vladica Cvetković, akademik.

„U nastojanju da očuva svoj uzurpatorski položaj, lažnu sliku o sebi vlast se okomila na univerzitet u očiglednoj nameri da ga ukine i zameni nekom poslušnijom alternativom. Univerzitet predstavlja temelj razvoja svakog društva jer stvara obrazovane pojedince sposobne za kritičko mišljenje i inovacije. Slobodna misao je ključna za napredovanje bez nje nema ni demokratije ni nauke ni opstanka. Univerzitet je zalog budućnosti države i društva i zato je svaki pokušaj njegovog razaranja krunski dokaz zlih namera izvršioca, nalogodavaca i poslušnika“, rekao je Slobodan Vukosavić, akademik.

Odavno ne dele svi akademici iste stavove, ali bar se ne ustručavaju jedni drugima direktno da kažu šta misle.

„Smatram da su naši studenti pokazali da su najbolji deo ovog društva, njegova savest, energija, talenat, želja za boljim, jednom rečju naša budućnost. Profesori su se u velikoj meri pokazali dostojnim svoje pozicije, svog obrazovanja, ja se nadam da će tako biti i u buduće. Akademik božić se pridružio onima koji najbolje u ovoj zemlji označavaju kao najgore. Vređajući mladost, znanje i vrlinu. Ako su i studenti i profesori, uz njih i advokati, sudije, tužioci srednješkolski profesori, ako su svi oni neobrazovani, lenji, divljaci, nasilnici, onda ko predstavlja srpsku mladost inteligenciju i budućnost. To su onda verovatno stanovnici Ćacilenda“, istakao Radomir Saičić, akademik.

„Ideološka matrica koja je ovde poturena u ovu priču nije presudna u mojim ocenama. Smatram da je mnogo bolje i pametnije da ti mladi ljudi budu na fakultetima, da pišu, da rade, da profesori koji možda nemaju idealne uslove ipak razumeju da su tu i zbog nečeg mnogo važnijeg nego da urede društvo. Društvo se i kvari i štimuje po ko zna kakvim sve elementima“, rekao je Svetislav Božić, akademik.

Beogradski fakulteti juče su na sastanku sa studentima razmatrali Inicijativu za spas univerziteta, predlog za izlazak iz krize. Sastanak na Saobraćajnom fakultetu završen je dogovorom da se pregovori uskoro nastave.

„Unutar akademske zajednice postoje različita mišljenja, posebno u vezi sa načinom okončanja školske godine i mogućim nastavkom blokada“, saopštio je jučeRektorski kolegijum. Uz konstataciju da „odgovornost za nastavak krize ne leži na studentima i profesorima, već na onima koji mesecima odbijaju da se odazovu na osnovne i razumne zahteve studenata“.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

PROČITAJTE JOŠ:

BONUS VIDEO:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar