Jednima preti zatvaranje, drugima dolazi prosvetna inspekcija, treći stupaju u štrajk, četvrti u potpunu blokadu, peti najavljuju prijemne ispite. Tako i danas zvuče vesti sa visokoškolskih institucija u Srbiji. Ali to nije, sve, jer kako se približava 28. jun i najavljeni protest, vlast širi strah kao onomad pred 15. mart, verujući valjda da u to još neko, negde veruje. U šta se može verovati od vesti vezanih za fakultete, studente i proteste, današnji presek donosi Željko Veljković, reporter Dnevnika na TV Nova.

Studenti u blokadi beogradskog Fakulteta organizacionih nauka da stupili su u „totalnu blokadu“ jer je uprava tog fakulteta donela odluku o realizaciji ispitnih i predispitnih aktivnosti. Profesori Filozofskog fakulteta od danas su u štrajku uz poštovanje zakonskog minimuma procesa rada, obišla ih je odmah i prosvetna inspekcija koja nije u štrajku. Time nastavljaju da pružaju podršku studentima, bez obzira na pritiske koje smatraju nezakonitim.

„Najviše zapravo studentski protest pokazuje da mi živimo u jednim uslovima bezakonja, zbog čega je protest i počeo. A nastavio se pritiskom koji je potpuno bezakonit na univerzitet jer je sprovođenje te uredbe zaista izvan svakog zakona. Potpuno je nezahvalan naš položaj u kome mi pokušavamo u okviru nekakvih legalnih okvira da se borimo za svoja radna prava u uslovima u kojima država postupa bezakonito“, rekla je Nada Sekulić, profesorka Filozofskog fakulteta.

Zbog neizmirenih finansijskih obraveza ugrožen je opstanak četiri beogradska fakulteta, a nekima od njih preti zatvaranje zgrada ukoliko država do kraja juna ne izmiri dugovanja. Reč o Stomatološkom, Farmaceutskom, Mašinskom i Hemijskom fakultetu.

„Hemijski fakultet trenutno duguje oko 25 miliona dinara za poziciju stalnih troškova. Stalni troškovi su računi za struju, grejanje, komunalije, smeće i vodu. I problem je u tome što je država poslednju uplatu za stalne troškove uplatila u februaru mesecu. Izmenama zakona predviđeno je da se stalni troškovi pokrivaju u celosti i po zakonu je država trebalo da uplati kompletan uiznos za prvu polovinu godine do 30. aprila“, kaže Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta.

Državni univerzitet u Novom Pazaru raspisao je konkurs za upis nove generacije studenata, prijemni ispiti održaće se 11. i 12. jula. U Beogradu profesori koji blokiraju raskrisnicu ispred Vlade Srbije kažu da maturanti ne bi smeli da budu žrtvovani kao instrument pritiska na njih.

„Vlada okleva da odredi broj budžetskih mesta za studente na Beogradskom univerzitetu i to čini samo iz jednog razloga – da bi imala instrument kojim će vršiti pritisak na fakultete i na univerzitet. Mi na to ne pristajemo, ne želimo da maturanti budu žrtvovani da bi se vršio pritisak na univerzitet“, ističe Miroslav Andrić, profesor Stomatološkog fakulteta.

Onima koji rade na fakultetima koji su počeli online nadoknadu nastave, ili bar delu njih, Vlada je uplatila neisplaćene delove zarada iz prethodfnih meseci, dok deo profesora i dalje smatra da online nastava nije najbolje rešenje, a da plate nisu dovoljan razlog za odustanak od borbe.

„Nama ja uvek i najvažnije da sa svojim studentima radimo uživo, da radimo oči u oči, da možemo sa njima da diskutujemo, da razgovaramo, pogotovo kada su u pitanju fakulteti gde postoji praktična nastava, tamo gde je neophodno raditi u vežbaonicama, gde se vrše eksperimenti. Tako da ovo što se sada radi je praktično jedxan vid prisile da bismo mi ispunili određene zahteve na koje smo prinuđeni i da bi se pod parolom tih ispunjenih zahteva isplatile zarade, a to je opet kažem poslednja stvar koja je ovde bitna“, kaže Nataša Janković, profesorka Učiteljskog fakulteta.

PROČITAJTE JOŠ:

Za vlast najbitnije je trenutno čini se ono što će se u Beogradu dogoditi 28. juna. Kao pred 15. mart vlast pronalazi izmišljene dokumente ui kojima se perverzno inverzno, studenti mešaju sa batinašima po kojima je poznata sama vlast.

„Blokaderi za Vidovdan planiraju ultimativni udar na Srbiju. U dokumentu na 36 strana, satkanih od idiotluka, bezobrazluka i bahatosti, oni za 28. jun najavljuju „Dan odluke“, „Dan istine“ i „Trenutak preokreta“. Oni bukvalno prete svima u Srbiji i celoj Srbiji – blokadama saobraćajnica, infrastrukture, investicija i institucija. Oni žele da u Srbiji stane život, i doslovce kažu „u strahu neće biti samo građani“, već obećavaju da će u strahu biti i strani investitori, „vlade i ambasade koje sarađuju sa ovim režimom ili razmatraju ulaganja“, saopštila je Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine Srbije.

Tako neprijatelji države postaju stuidenti i profesori, a kao istaknutog političkog protivnika vlast vidi i rektora Beogradskog univerziteta čije bi se ime moglo naći na studentskoj izbornoj listi, za izbore koje vlast još ne sme da raspiše.

„Možda mene oni vide kao nekog političkog protivnika, ja nisam politčki protivnik, ja sam podržavao studente od početka i rekao sam da ću ih podržavati i dalje. I u slučaju eventualnog formiranja neke takve studentske liste bio bih na neki način, kako bih rekao, ne mogu da kažem samo počastvovan, nego bi bio neki kontinuitet neke podrške i saradnje. E sad tu postoje, kako bih rekao, još mnoge nepoznanice oko toga kako će se formirati ta lista, ko će je formirati, kako će ona biti izabrana, ko će o njoj glasati i tako dalje“, rekao je Vladan Đokić, rektor Beogradskog univerziteta.

Za vlast, ali pre svega za građane, pitanje je dana dolazi od profesorke Učiteljskog fakulteta.

„Ako smem ja da postavim jedno pitanje kao profesor univerziteta. Da li mi kao društvo želimo zaista da živimo u jednoj sredini u kojoj sxe sve svodi na prisilu, na prinudu, na ucene, na jedan ovakav sistem, odnosno na jedno kompletno odsustvo sistema i kada su u pitanju državne institucije i kada je u pitanju obrazovanje i kada je u pitanju zdravstvo. Ili ćemo se konačno trgunit kao narod i početi da živimo da kažem normalno, kao sav ostali svet. U jednom pravom, istinski na zakonu zasnovanom, demokratskom društvu“, pitala je Janković.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

PROČITAJTE JOŠ:

BONUS VIDEO: Pred bankrotom četiri fakulteta

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar