Srbija godinama važi za jednu od zemalja sa najzagađenijim vazduhom u svetu, a Beograd se često nalazi pri vrhu liste najzagađenijih glavnih gradova. Ipak, situacija je gora u pojedinim gradovima u unutrašnjosti, gde građani udišu vazduh prepun štetnih čestica.

Beograd se često nalazi na listi najzagađenijih gradova, ali nije i najgori u Srbiji po kvalitetu vazduha. Autor aplikacije „xEco vazduh“, Dejan Lekić upozorava da su zagađenje i koncentracije štetnih čestica još veći u manjim gradovima, gde ložišta i industrija dodtno pogoršavaju situaciju.

„Kad vidite da je Beograd na drugom, trećem, četvrtom mestu po zagađenosti vazduha, u Srbiji je u svakom gradu u tom trenutku, 10 ili više, više zagađeno nego Beograd. To pokazuju merenja državnog monitoringa na teritoriji Republike Srbije. Naime gradovi kao što su Zajačar, Šabac, Valjevo, Čačak, Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Negotin, Leskovac, Vranje, Loznica itd… su u ovoj godini u kojoj govorimo, već iskoristila dozvoljenih 35 dana sa prekoračenjem srednjih dnevnih granica vrednsti za suspendovanje čestice PM 10“, tvrdi Dejan Lekić, autor aplikacije xEco vazduh.

Jedan od glavnih izvori zagađenja uključuju saobraćaj i individualna ložišta na čvrsta goriva. Posebno tokom zimskih meseci, intezivno korišćenje nekvalitetnih goriva za grejanje dovodi do povećanje koncentracije štetnih materija u vazduhu, upozoravaju stručnjaci. Beograđani osećaju posledice lošeg kvaliteta vazduha kroz respiratorne probleme.

„Deca moja su npr. alergična, iz nekih razloga koja su neshvatljiva i lekari kažu da je to postalo normalno; da kreću čudna gušenja, ali je to zbog zagađenosti. Ne može kuća da se izluftira, generalno je prijatnije da je sve zatvoreno i zagušljivo, nego da se otvore prozori. Nema šanse da se popravi, s obzirom na našu ekonomsku situaciju. Trebali bi neke mere da se preuzmu, ali to znaju stručnjaci, a ne mi“, kažu građani.

U decembru 2022. godine, Vlada Srbije usvojila je „Program zaštite vazduha za period od 2022. do 2030. godine“, sa ciljem poboljšanja kvaliteta vazduha kroz različite mere i aktivnosti. Međutim, naš sagovornik smatra da implementacija ovog programa nije u potpunosti sprovedena.

„Program ima tačno definisan plan za svaku godinu. Mi vidimo da neki od tih elemenata se sprovode, neke se slabije sprovode, a neke se ne sprovode. Bilo bi dobro da iz tog akcionog plana imamo kao neku vrstu tabele iz koje bi mogli da sagledamo do detanja koliko smo stigli sa ispunjavanjem neke o tih aktivnosti“, ističe Lekić.

Upravo prema tom programu, zagađenje vazduha u Srbiji godišnje dovodi do oko 10 hiljada prevremenih smrti. Ove alarmantne statistike ukazuju na hitnu potrebu za efikasnim merama u borbi protiv aerozagađenja.

Prilog Aneđele Janković iz emisije  „Među nama“ pogledajte na početku ove vesti.

PROČITAJTE JOŠ:

BONUS VIDEO: Građani zabrinuti zbog zagađenja vazduha u Beogradu

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar