Nemo, pobednik Evrovizije 2024 u Malmeu Foto: TANJUG/AP Photo/Martin Meissner

Evrovizija, godišnje spektakularno muzičko takmičenje koje okuplja nacije širom Evrope, često se smatra prostorom gde se prelamaju društvene i političke dinamike. Ove godine, kada se svet suočava sa raznim izazovima i pitanjima, Evrovizija ponovo postaje ogledalo tih promena, a jedan od najzanimljivijih aspekata je predstavnik politički neutralne Švajcarske, Nemo, koji je pobedio na ovogodišnjem takmičenju.

Foto: Promo

„Ovo je za sve ljude koji se osećaju drugačije i koji će, nadam se, kao i ja, razbiti kod i biti slobodni da budu svoji, stvaraju umetnost i bore se za mir, toleranciju i jednakost“, rekao je Nemo nakon pobede.

PROČITAJTE JOŠ

Društvena politika, kao i politička klima, igraju ključnu ulogu u oblikovanju atmosfere Evrovizije. Bez obzira na to koliko organizatori pokušavaju da izoluju muziku od politike, realnost je da se ova manifestacija odvija u kontekstu svetskih dešavanja. Nacionalni izbori, migracije, ekonomska kriza, rasni i rodni identiteti – sve su to teme koje se odražavaju u pesmama i nastupima na pozornici.

Taj zaključak možemo izvesti iz dosadašnjih takmičenja i pobednika, najsnažniji i najsvežniji primer jeste Evrovizija u Torinu, kada je Ukrajina 2022. godine ubedljivo pobedila na najprestižnijem muzičkom takmičenju u Evropi, samo dva mesec nakon početka ruske agresije na ovu zemlju. Ova godina je to ponovo potvrdila i čvrto utemeljila.

Ovogodišnje takmičenje posebno je bilo intrigantno zbog Nema, predstavnika Švajcarske. Nemo je postao poznat po svom konceptu rodno neutralne umetnosti, što nije samo muzički izraz već i politička izjava. U zemljama širom sveta, pitanja roda postaju sve prisutnija u javnom diskursu, a umetnici poput Nema koriste svoju platformu da istaknu važnost ovih tema. On se sam deklariše kao rodno neutralna osoba, a njegova pesma „The Code“ govori o „razbijaju rodnog koda – odnosno stereotipa“.

Švajcarska, kao politički neutralna zemlja, često se percipira kao simbol stabilnosti i tolerancije. Neminovno je da se ova percepcija odražava i na izbor njenog predstavnika za Evroviziju. Nemo, sa svojim rodno neutralnim identitetom, ne samo da predstavlja umetničku inovaciju, već i političku poruku o inkluziji i prihvatanju različitosti – što je oduvek i bila poruka Evrovizije.

U svetlu nedavnih političkih turbulencija i rastućih polarizacija širom sveta, takvi izrazi tolerancije i inkluzije postaju sve važniji. Evrovizija, kao globalni događaj koji okuplja milione gledalaca, postaje platforma za promovisanje ovih vrednosti.

Njihovo učešće na Evroviziji – zbog rodne neutralnosti pevača oslovljavamo ga sa zamenicom „oni“ – stiže u trenutku kada je pitanje roda aktuelna politička tema širom sveta, ali i kada svedočimo stravičnim ratnim sukobima, kako u Ukrajini, tako i u pojasu Gaze.

Međutim, nije samo Nemo taj koji oslikava političke trendove. Kroz istoriju, pobednici i popularne pesme na Evroviziji često su odražavali političke i društvene teme svog vremena. Ove godine, dok se svet suočava sa izazovima kao što su klimatske promene, imigracija i pitanja ljudskih prava, očekivano je bilo da će i pesme na Evroviziji odražavati ove teme.

Na kraju, Evrovizija nije samo muzičko takmičenje, već i ogledalo društva u kojem se odvija. Nemo, predstavlja samo jedan od mnogih elemenata koji čine tu sliku. Kako se takmičenje bude odvijalo.

A šta zapravo znači biti rodno neutralna ili nebinarna osoba?

Nebinarnost, nazvana takođe i dženderkvir, je sveobuhvatna kategorija za rodne identitete koji nisu isključivo muški ili ženski‍—‌identiteti koji su izvan binarnosti i cisnormativnosti.

Dženderkvir osobe mogu u svom rodnom izražavanju ispoljavati kombinaciju muževnosti i ženstvenosti, ili nijedno.

Nebinarne osobe se mogu identifikovati kao osobe koje imaju preklapanje ili nedefinisane linije između rodnih identiteta; koje imaju dva ili više roda (birodne, trirodne, ili panrodne); koje nemaju rod (arodne, nerodne, bezrodne, oslobođene od roda, neutrois); koje se kreću između rodova ili imaju promenljiv rodni identitet (rodnofluidne); ili koje su trećeg roda ili ostalih rodova, kategorija koja uključuje one koji ne imenuju svoj rod.

Rodni identitet je odvojen od seksualne ili romantične orijentacije, i dženderkvir osobe imaju više seksualnih orijentacija, kao i transrodne i cisrodne osobe.

Nemo, pobednik Evrovizije 2024 u Malmeu Foto: TANJUG/AP Photo/Martin Meissner

Odakle potiče ovaj termin?

Pojam dženderkvir (na srpskom bukvalno rodnokvir) potiče iz kvir publikacija tokom osamdesetih godina prošlog veka i preteča je termina nebinarnost. Popularnost mu raste tokom devedesetih godina prošlog veka u krugovima aktivista za ljudska prava, naročito kod Rikija Vilčinsa.

Vilčins je iskoristio termin u prvom izdanju časopisa In Your Face (Eto ti na) da opiše sve osobe koje se ne uklapaju u rodove i sam se deklarisao kao rodno neusaglašen 1997. u svojoj autobiografiji.

Vilčins je bio i jedan od najvažnijih saradnika zborniku Dženderkvir: Glasovi izvan seksualno binarnog koji je objavljen 2002. godine.

Internet je omogućio dalju popularizaciju termina rodnokvirni izvan krugova kvir publikacija i u drugoj deceniji 21. veka je ušao u glavne tokove kroz slavne ličnosti koje su se javno smestile ispod krova rodnokvirnog identiteta.

Rodno neutralne osobe, danas, su recimo Sem Smit i Demi Lovato.

Sve na jednom mestu na shoppster.rs.

Foto: Promo

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare