INTERVJU Ida Prester - kuma Beograd Prajda: Šta bi rekla svojim dečacima kada bi joj se autovali kao gej?

Ida Prester, pevačica benda "Lollobrigida" biće ovogodišnja Kuma Prajda, koji će se organizovati 9. septembra u Beogradu. Prajd u Srbiji je i dalje protest, a zahtevi istog već godinama nisu ispunjeni.Za „kume Prajda“ tradicionalno se biraju žene, istaknute ličnosti iz javnog života, koje su svojim radom, borbom, solidarnošću i javnim zagovaranjem dale doprinos poboljšanju položaja LGBTI+ osoba, što i Ida nastoji da radi od početka svoje karijere pa sve do danas.Šta za tebe znači biti kuma Prajda?"Velika mi je čast sto sam izabrana za kumu ove godine. Nadam se da će ove godine Prajd napokon biti praznik, veselje i proslava ljubavi. Često me zovu za kumstvo na vjenčanjima i krštenjima, izgleda da sam dobra i iskusna kuma, nadam se da neću razočarati ni na ovom važnom događaju."Oduvek si podržavala LGBT zajednicu, a ona se povezivala sa tvojom muzikom. Zbog čega misliš i kako se rodila ta uzajmna ljubav?"Ja sam hodala u povorci na prvom zagrebačkom Prajdu davne 2002. Vec sljedeće godine sam svirala s Lollobrigidom u sklopu povorke. Oduvijek su mi problemi i izazovi LGBT zajednice bliski. Moja najbolja prijateljica iz Zagreba s kojom se družim već 25 godina je gej, moj najbolji prijatelj iz Beograda je takodjer gej. To su mi najvažniji ljudi u zivotu, praktički familija. Slučajno je to ispalo. Nisam ni znala da su gej kad sam ih upoznala, i oni su upoznavali sami sebe, nadam se da sam im bila podrška u tom procesu. Njihova borba je i moja borba. A s muzikom je to išlo nekako spontano. Dobar dio moje današnje publike je LGBT. Nema to toliko veze sa samom muzikom i tekstovima mislim, više s osjećajem slobode koji imaju na našim koncertima. Na mojim nastupima, kao i u svemu što radim u životu sloboda je najvažnija stvar. Sloboda da ljubiš koga hoćes, da izgledaš kako hoćeš, da plešes kao da nitko ne gleda. Dok ne ugrožavas nikog drugog, slobodan si i samo svoj. To je životna misija većine umjetnika, rekla bih, moja je svakako - pomoći ljudima da žive svoju slobodu, inspirirati ih. Ako ljudi oko nas nisu slobodni, ni sretni, nećemo biti ni mi. Radim to kroz muziku, kroz aktivizam, kroz svaki post ili intervju. Sloboda da nađes sebe, to je najljepše što se čovjeku može desiti u ovom treptaju vremena koji imamo na maloj plavoj kugli. Velika je šteta to promašiti."Živiš na relaciji Beograd - Zagreb. Hrvatica si, a kuma Beograd Prajda. Bojiš li se negativnih reakcija, ako imamo u vidu odnos našeg društva prema Prajdu, pogotovo prošle godine kada je umalo i tehnički zabranjen?"Ne bojim se, i prošle godine sam svirala u Beogradu na EuroPrajdu. Moji stavovi su vrlo jasni i ne mijenjaju se zadnjih 25 godina. Znaš, ima nekih stvari koje su važnije od negativnih reakcija. Integritet i životna uvjerenja, to nije na prodaju. Inače se nitko o ničemu ne bi izjašnjavao, čuvao bi svoj komfor i još bi živjeli u feudalizmu."

Ti si strejt žena sa dvojicom sinova. Kako odgovaraš na skeptične komentare koji tvoju podršku LGBT zajednici doživljavaju kao svetogrđe?"Nisam iskreno još čula takve komentare. Šta bi samo LGBT ljudi trebali podržavati sami sebe? Samo se žene tom logikom trebaju boriti protiv femicida? A samo crnci protiv rasizma? Podrška znači solidarnost i borba za tuđe interese, a ne svoje! Mada, to je tako samo na prvom nivou. Zapravo su to i moji interesi, naši interesi. Želim svoje sinove odgajati u svijetu u kojem se osjećaju slobodno i prihvaćeno bez obzira hoće li biti strejt ili gej, debeli ili mršavi, divovi ili patuljci. U svijetu u kojem će biti jasno da to jesi li LGBT ili nisi apsolutno ništa ne govori o tvojoj osobnosti. Mozes biti nula od čovjeka, kao i divna osoba i ako si gej i ako si strejt. I jedino to treba biti važno! Da svi imaju jednaka prava i podjednak start da pokažu kakvi su zapravo ljudi, kakvo srce kuca ispod kože."Kako bi ohrabrila druge LGBT ljude da se autuju roditeljima i okolini?"To je duboko privatna stvar, teško se tu miješati. Nismo svi isti, niti spremni nositi iste terete. Naš je zadatak da kroz svoje djelovanje pokušamo svijet oko njih učiniti bar mrvicu otvorenijim, tolerantnijim i sa više boja. Ne možemo napraviti nemoguće, svjesna sam, ali neki mikropomak možda uspijemo. A krajnja odluka je na njima kada i kako to žele napraviti."

Kako bi ti prihvatila, i šta bi rekla, ako bi neko iz tvoje bliže ili šire porodice rekao - ja sam gej?"Već sam navela sa su mi dvoje najboljih prijatelja gej. Smatram ih svojom porodicom. O tome stvarno nitko više ne priča, niti je ikome važno. Njih ne definira njihova seksualnost, već stavovi koje imaju, muzika koju slušaju, filmovi koje gledaju, povjerenje i ljubav koju imam prema njima i oni prema meni. Jedino što mi je važno da imaju partnere koji ih vole i čuvaju, kojeg su spola - nije moja stvar."U Hrvatskoj su gej brakovi i usvajanje dece već pravno regulisani. U Srbiji to nije slučaj. Kako je to uticalo na hrvatsko društvo i kako bi to objasnila ljudima u Srbiji koji možda ne odobravaju takve zakone i stavove?"To je sve stvar političke volje. Društvena klima se vrlo brzo promijeni ako politika zada pravac. I u Hrvatskoj su prvi Prajdovi bili visoko rizični, uz jako puno policije, prijetnji, incidenata. To dobro pamtim. Onog trena kad je politika odlučila da okrene ploču, sve se promijenilo. Donijeli su se zakoni, Prajdovi prolaze u miru i veselju, a život velikog broja naših kolega, prijatelja, sugrađana se dramatično popravio. Nikome nije gore, nitko time sto je LGBT zajednica dobila veća prava ne pati. Ostvarivanje njihovih prava ne umanjuje naša. To što oni imaju pravo na brak ne poništava naš brak. I to je važna poruka. Možeš nekome pomoći da bude sretan i osjeća se ravnopravno, a da ti apsolutno ništa ne izgubiš. A to je bas dobar osjećaj."

Beograd Prajd pod sloganom „Nismo ni blizu“ biće održan 9. septembra od 16 časova, a Nedelja ponosa se će biti organizovana 4. do 10. septembra.Organizatori ovogodišnjeg Prajda imaju sedam zahteva od Vlade Republike Srbije.Usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama, usvajanje Zakona o rodnom identitetu i poboljšanje zdravstvenih usluga za trans osobe, brza i adekvatna reakcija državnih organa i javna osuda predstavnika vlasti na govor mržnje i zločine motivisane mržnjom prema LGBT+ zajednici, usvajanje lokalnih akcionih planova za LGBT+ zajednicu, izvinjenje svim građanima Srbije koji su pre 1994. godine bili sudski i na druge načine progonjeni zbog svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta, obrazovanje i edukacija mladih o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, besplatna i lako dostupna preekspoziciona i postekspoziciona profilaksa (PrEP i PEP).BONUS VIDEO: Konstrakta u PopTok-u: Šta ću ja u Areni, ne mogu to da napunim, niti imam para da to napravim