Foto: AA/ABACA / Abaca Press / ProfimediaSTR / AFP / Profimedia, EPA-EFE/BORIS PEJOVIC, EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Bivši lider Fataha u Gazi i kontroverzna politička figura Mohamed Dahlan poslednjih 10 godina živi u egzilu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Dahlan je moćna finansijska sila u Gazi i uticajna figura u širem regionu, a sada se šuška da bi mogao da bude potencijalni lider Gaze nakon Hamasa. Dahlan je dobro poznat i balkanskoj javnosti. U pitanju je čovek koji ima pasoše Srbije i Crne Gore, povezivali su ga srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem i bivšim predsednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, a pričalo se i da je jedan glavnih ljudi zaduženih za izgradnju Beograda na vodi.

„Mohamed Dahlan je iz Gaze jedan je od glavnih aktera prve intifade – palestinske pobune čiji je cilj bio okončanje izraelske okupacije u Gazi i Zapadnoj obali od 1987. do 1993. On ima podršku Izraela i podršku Sjedinjenih Država, ali je pitanje da li će moći da nametne svoju moć. Postoji više opcija na stolu ako bi Izrael uspeo da istisne Hamas iz Pojasa Gaze“, rekao je Stefan Amar, dopisnik France24 iz Izraela.

Jedan od bivših lidera Palestinaca Mohamed Dahlan sada je stekao novu vrstu moći kao biznismen i savetnik predsednika UAE Mohameda bin Zajeda al-Nahjana. Dahlan je nekada bio uključen u pregovore o sporazumu iz Osla 1993. godine – prekinutom mirovnom sporazumu između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije. Prisustvovao je razgovorima sa Izraelom dok je bio na pozicijama u bezbednosnim službama.

Mohammed Dahlan Foto:EPA/KARIM SELMAOUI

Ali, njegov odnos sa Izraelom nije zadovoljio sve Palestince, te on nikada nije stekao popularnost poput Marvana Bargutija – nazvanog „Mandela Palestine“.

Saveznici i neprijatelji

Dahlan je takođe proveo veliki deo 1980-ih u izraelskim zatvorima, hapšen je 11 puta zbog vodeće uloge u palestinskoj političkoj organizaciji Fatah. Dok je bio u zatvoru u Izraelu, naučio je da tečno govori hebrejski, navodi Ekonomist, koji je u oktobru objavio intervju sa bivšim liderom. Uprkos tome što Dahlan nema popularnost Bargutija, on poseduje druga taktička sredstva, posebno kontakte među svim stranama na Bliskom istoku.

Rođen u Kan Junisu u južnom delu Pojasa Gaze, odrastao je zajedno sa mnogim aktuelnim liderima Hamasa pre nego što je postao žestoki protivnik palestinskog islamističkog pokreta. Kao šef preventivnih bezbednosnih snaga u Gazi (1994-2002), optužen je za mučenje pripadnika Hamasa.

On ima sličan složen odnos sa Fatahom. Dahlan je bio savetnik Palestinske uprave za bezbednost kada je izgubila kontrolu nad Pojasom Gaze 2007. Kao vodeća ličnost u pokretu, suočio se sa protivljenjem unutar stranke, posebno iz najužeg kruga predsednika Palestinske uprave Mahmuda Abasa. Oteran je izgnanstvo 2011. godine. Dahlana je palestinski sud osudio u odsustvu po optužbama za korupciju 2016. godine.

Foto:Profimedia.rs; EPA EFE

Veze sa Srbijom

U egzilu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Dahlan se pokazao kao uspešan biznismen, izgradivši impresivnu međunarodnu mrežu prijatelja na visokim položajima.

Francuski list „Le Mond“ je otkrio da je palestinski političar postao vlasnik srpskog pasoša kog mu je predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio zbog „usluga“, nakon što su UAE sklopili unosne ugovore sa Srbijom.

Do 2014. godine srpske pasoše dobili su i članovi Dahlanove porodice i bliski saradnici, kako je navodila istraživačka mreža BIRN. Oni su tada izvestili i da Dahlan iznajmljuje luksuznu vilu u beogradskom naselju Dedinje, u kojoj je nekada boravio bivši predsednik Boris Tadić.

Tu je i pitanje vile Dahlanovog bliskog saradnika. Nelegalno izgrađena luksuzna vila od 1.500 kvadrata na Dedinju, u vlasništvu Adhama Abo Madalale, bliskog saradnika Mohameda Dahlana, koji je posredovao u poslovima Srbije i Emirata, nelegalno je sagrađena, a potom ozakonjena bez jasnog pravnog osnova, pokazuju podaci iz objavljene baze BIRN-a o nelegalno ozakonjenim objektima u Beogradu.

Foto: Inlightpress

Spona između Vučića i Đukanovića

Mohamed Dahlan je 2010. godine dobio crnogorski pasoš, a time i državljanstvo na predlog Mila Đukanovića, pisali su crnogorski mediji. U fokus tamošnje javnosti, Dahlan je dospeo četiri godine kasnije kada je Vlada Crne Gore planirala da u dugoročni zakup da Kraljičinu plažu kod Čanja.

Tada su mediji objavili da iza kompanije, koja je trebalo da kupi Kraljičinu plažu, stoji upravo Mohamed Dahlan. Tadašnji premijer Milo Đukanović je 2014. godine govorio o Dahlanu, rekavši da je on prijatelj i da nema nikakvih investicija u Crnoj Gori.

PROČITAJTE JOŠ:

Veliku buru izazvala je i njegova fotografija sa Vučićem i Đukanovićem. Bivši predsednik Crne Gore objasnio je u interjvuu za N1 2022. godine da je nastala u kući Aleksandra Vučića. Rekao je da je to bilo vreme kada su se sastajali da razgovaraju o „raznim političkim pitanjima“.

Portal „Middle East Eye“ 2015. godine objavio je da nije jasno po kom osnovu je Dahlan dobio crnogorsko državljanstvo, ali da je to gotovo izvesno povezano sa investicijama u Crnoj Gori. Ovaj portal navodi i da investicije u Crnoj Gori treba da predstavljaju samo paravan za pranje novca koji je Dahlan nezakonito prisvojio u Palestini. Mohamed Rašid, jedan od glavnih Dahlanovih partnera u Crnoj Gori, u bliskim je odnosima sa Milom Đukanovićem.

50 miliona dolara godišnje za Gazu i novo rukovodstvo

Zahvaljujući pokroviteljstvu koje je dobio u UAE, Dahlan je takođe razvio veze koje mu omogućavaju da distribuira obimnu pomoć unutar Gaze. Tvrdio je da je slao oko 50 miliona dolara godišnje iz UAE u Gazu u svom intervjuu za Ekonomist i da je uspostavio mrežu podrške za izbegličke kampove na Zapadnoj obali.

Uprkos tome što je u prošlosti nagoveštavao da bi mogao da se kandiduje za palestinskog predsednika, Dahlan je negirao da želi tu ulogu kada ga je Ekonomist u oktobru pitao. Umesto toga, savetovao je „dvogodišnji prelazni period sa administracijom koju vode tehnokrate u Gazi i na Zapadnoj obali“ za ponovno ujedinjenje Palestine, nakon čega bi usledili parlamentarni izbori otvoreni za sve stranke, uključujući Hamas.

Novoizabranu vladu mogle bi podržati arapske države kao što su Egipat, Jordan, Katar, Saudijska Arabija i UAE, ali bi takođe morala da bude podržana od strane šire međunarodne zajednice, uključujući Izrael, rekao je on.