Protesti nakon smrtonosne pucnjave koju je izvršio agent ICE u južnom Mineapolisu Foto:BETAPHOTO/AP Photo/Tom Baker

Smrt žene u Mineapolisu, koju je usred dana usmrtio federalni imigracioni agent, ogolila je duboke političke podele u Sjedinjenim Državama i dodatno zapalila ionako eksplozivnu raspravu o imigracionoj politici.

Iako postoji više snimaka koje su zabeležili prolaznici iz različitih uglova, čak su i osnovne činjenice o tome šta se tačno dogodilo predmet spora. Gotovo odmah nakon pucnjave formirale su se dve potpuno suprotne verzije događaja. Nejasnoće na snimcima, različni kadrovi i „zamrznute“ slike korišćeni su kako bi se potkrepila unapred odabrana politička naracija, piše BBC.

Podela je postala vidljiva i na najvišem nivou vlasti.

Sekretarka za unutrašnju bezbednost Kristi Noem okrivila je žrtvu, 37-godišnju Rene Gud, tvrdeći da je, bežeći od agenata ICE, „pretvorila automobil u oružje“ i izvela „napad domaćeg terorizma“.

Predsednik SAD Donald Tramp otišao je još dalje, optuživši u objavi na mreži Truth Social „profesionalnog agitatora“ i „radikalni levi pokret nasilja i mržnje“.

Sa druge strane, demokrate na nacionalnom nivou, kao i lokalni i državni zvaničnici u Minesoti, izneli su potpuno drugačiju sliku.

Gradonačelnik Mineapolisa, demokrata Džejkob Frej, izjavio je da je federalni agent „neodgovorno“ upotrebio smrtonosnu silu i uputio psovkama obojeni zahtev da imigracioni agenti napuste grad.

Guverner Minesote Tim Volc rekao je da je pucnjava bila „potpuno predvidiva“ i da ju je bilo moguće izbeći“, ocenjujući da je direktna posledica naglog slanja velikog broja federalnih imigracionih agenata u Mineapolis i okolinu.

„Nedeljama upozoravamo da su opasne, senzacionalističke operacije Trampove administracije pretnja javnoj bezbednosti“, rekao je Volc.

Jaz između savezne vlasti i lokalnih institucija dodatno je produbljen kada je u četvrtak objavljeno da Ministarstvo pravde i FBI više ne sarađuju sa državnom istragom o pucnjavi. Federalne institucije preuzele su potpunu kontrolu nad istragom o upotrebi smrtonosne sile.

To što je Minesota postala epicentar sukoba oko imigracione politike istovremeno je i očekivano i ironično. Upravo u Mineapolisu je 2020. godine policija ubila Džordža Flojda, što je izazvalo masovne proteste pokreta „Black Lives Matter“ širom SAD.

Pročitajte još:

Guverner Volc je Nacionalnu gardu stavio u stanje pripravnosti i upozorio demonstrante da ne pribegavaju nasilju.

Napetosti u državi tinjale su mesecima. Tramp je ranije oštro napadao veliku somalijsku zajednicu u Minesoti, iako su većina njenih pripadnika američki državljani, nakon što su pojedinci osuđeni za zloupotrebe sredstava iz kovid fondova.

„Stotine hiljada Somalijaca pljačkaju našu zemlju i razaraju tu nekada veliku državu“, rekao je Tramp u novembru, dodajući da SAD „neće trpeti napade na zakon i red od ljudi koji ne bi ni trebalo da budu u ovoj zemlji“.

Pod političkim pritiskom i usled optužbi za korupciju u državnim socijalnim službama, Volc je prošle nedelje odustao od kandidature za novi mandat.

Pucnjava u Mineapolisu nije izolovan slučaj. Prema pisanju „Njujork tajmsa“, ovo je najmanje deveti incident sa vatrenim oružjem povezan sa imigracionim akcijama od septembra, a svi su se dogodili tokom intervencija nad ljudima u vozilima.

Sve agresivnije sprovođenje imigracione politike širom SAD dovelo je do protesta i zahteva demokrata za većim nadzorom i odgovornošću policije. Smrt žene u Mineapolisu tim zahtevima dala je novu hitnost.

Administracija Donalda Trampa, međutim, ne odustaje. Zvaničnici se pozivaju na „mandat birača“ sa izbora 2024. godine i na podatke o drastično smanjenom broju ilegalnih prelazaka granice kao dokaz uspeha politike.

Potpredsednik Džej Di Vens oštro je odbacio tvrdnje da snimci dokazuju zloupotrebu sile.
„Gaslajting je van svake kontrole i ja u tome ne učestvujem“, napisao je na mreži X. „Ovaj čovek je radio svoj posao. Ona je pokušala da ga spreči da radi svoj posao.“

Iako je događaj nazvao tragičnim, dodao je da „odgovornost snose ta žena i svi radikali koji ljude uče da je imigracioni zakon jedina vrsta zakona koju je dozvoljeno ometati“.

Volc je brzo odgovorio:
„Ljudi na pozicijama moći – od predsednika do potpredsednika i Kristi Noem – već su presudili i izneli stvari koje su proverljivo netačne. Doneli su sud o karakteru 37-godišnje majke koju nisu ni poznavali.“

Čini se da su čak i video-snimci podložni tumačenju. Iste slike proizvode potpuno različite zaključke, uglavnom u skladu sa unapred zauzetim političkim stavovima.

Raskol u američkoj politici deluje nepremostivo – i zastrašujuće trajno.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar