Američki predsednik Donald Tramp razmatra niz opcija za vojne udare protiv narko-kartela koji deluju u Venecueli, uključujući i moguće napade na ciljeve unutar zemlje kao deo šire strategije za slabljenje predsednika Nikolasa Madura, tvrdi više izvora upoznatih s planovima administracije.
Smrtonosni udar izveden u utorak na brod za koji se sumnja da je prevozio drogu iz Venecuele neposredan je odraz tih opcija i označava značajnu eskalaciju u kampanji Trampove administracije protiv narko-kartela, piše CNN.
Više izvora navodi kako je udar u utorak bio samo početak mnogo većeg napora da se region očisti od trgovine narkoticima i potencijalno svrgne Maduro s vlasti. SAD je poslednjih nedelja premestio značajne vojne snage na Karibe, što je potez koji je delimično namenjen kao signal Maduru.
Brodovi naoružani projektilima Tomahavk, podmornica, niz aviona i više od 4.000 američkih vojnika sada su pozicionirani blizu Venecuele. Administracija je preduzela i korake da Madura poveže sa svojom širom misijom protiv droge, označivši ga kao narko-teroristu i udvostručivši nagradu za njegovo hapšenje na 50 miliona dolara.

Na taj raspored dodano je još deset najmodernijih borbenih aviona F-35 koji su stigli u bazu u Portoriku. Ti avioni pete generacije poznati su po stealth tehnologiji, koja ih čini gotovo nevidljivima za radare, mogućnosti izvođenja preciznih udara i integraciji s najsavremenijim sistemima za elektronsko ratovanje.

Ranije ove godine, Tramp je ovlastio vojsku da sprovodi smrtonosne operacije protiv kartela koje je njegova administracija označila kao terorističke grupe. Na pitanje bi li SAD razmotrio udare na venecuelanskom tlu protiv Madurovog režima, američki šef diplomatije Marko Rubio nije isključio tu mogućnost.
„Ovo je operacija protiv droge“, rekao je Rubio. „Suočićemo se s narko-kartelima gde god se nalazili, gde god delovali protiv interesa SAD-a.“

Rubio je kasnije dodao više detalja o udaru na brod: „Umesto da ga presretnemo, po predsednikovom naređenju, digli smo ga u vazduh. I to će se ponoviti. Možda se dešava upravo sada.“
Iako ostaje nejasno šta to znači za Madura, neki zvaničnici veruju da bi udari na trgovce drogom mogli izvršiti pritisak na ljude oko Madura. „Preferirani tok akcije je da Maduro ode sam, da pročita znakove“, rekao je jedan izvor, pa dodao: „A onda mislim da je poruka: ‘Želite li da bude lako ili želite da bude teško?’“
Dva zvaničnika Bele kuće potvrdila su da je Tramp rekao zvaničnicima nacionalne bezbednosti da „ako postoji prilika za ubijanje terorista, odmah će im dati zeleno svetlo za to.“
Udar na brod podstakao je značajnu zabrinutost u Vašingtonu o pravnom opravdanju za takav potez, ali i za bilo kakve dodatne vojne akcije. Brifing o udaru za članove Kongresa, zakazan za petak ujutro, naglo je otkazan bez objašnjenja.
„Ništa od toga nije jasno“, rekla je osoba upoznata s otkazanim brifingom, dodajući da administracija nije pružila nikakve detalje o pravnim opravdanjima.
Prekjuče je Bela kuća poslala pismo rukovodstvu Kongresa, objašnjavajući svoje stanovište da je predsednik delovao unutar svojih ustavnih ovlašćenja. „U ovom trenutku nije moguće znati puni obim i trajanje vojnih operacija koje će biti potrebne“, stoji u pismu. „Snage Sjedinjenih Država ostaju spremne za sprovođenje daljih vojnih operacija.“

Ministar spoljnih poslova Marko Rubio postao je javno lice administracijske kampanje protiv kartela. On je prvi član Trampovog tima za nacionalnu bezbednost koji je otkrio detalje o udaru na brod, odmah rekavši novinarima da će Tramp koristiti „punu moć Amerike“ za borbu protiv narko-kartela.
Rubio je dugo bio oštar kritičar Madura, a poslednjih dana izneo je argument da je borba protiv Madurovog umešanja u trgovinu drogom ključni deo cilja administracije. „Nikolas Maduro je optuženi trgovac drogom u Sjedinjenim Državama i on je begunac od američke pravde“, rekao je Rubio prekjuče.
Uprkos svemu, iza kulisa SAD nastavlja da koordinira s venecuelanskim zvaničnicima oko letova za deportaciju, a nedavno je ponovo izdao dozvolu američkom energetskom gigantu Ševronu za nastavak naftnih operacija u Venecueli. Ta očita kontradikcija podstakla je neke stručnjake da preispitaju šta administracija zapravo pokušava da postigne.

„Hoćemo li napasti Venecuelu i svrgnuti režim koji ispunjava većinu onoga što administracija traži?“ rekao je Benjamin Gedan, bivši direktor za Venecuelu u Savetu za nacionalnu bezbednost.
„Zato je iznenadno slanje pomorskih snaga bilo iznenađujuće, jer je bilo mnogo naznaka da je SAD zapravo krenuo prema normalizaciji odnosa s ovim režimom.“ Bela kuća, u međuvremenu, nastavlja da naglašava da su sve opcije na stolu, a portparolka Karolin Livit rekla je da je Tramp „spreman da koristi svaki element američke moći kako bi zaustavio poplavu droge u našu zemlju.“
Stručnjaci ističu da Venecuela igra minimalnu ulogu u regionalnoj trgovini drogom, postavljajući pitanja da li se droga koristi kao izgovor za napad na Madura. Dugo je bio politički cilj SAD-a podstaći venecuelansku vojsku da se okrene protiv Madura, ali to nije bilo uspešno.
U penziji američki ambasador Luis Moreno rekao je da profit od trgovine „donekle“ podržava Madura, ali „to neće zameniti naftu.“ Rubio je, međutim, oštro odbacio svaku sugestiju da Venecuela nije ključni deo protoka droge u SAD. „Nije me briga šta UN kaže. UN ne zna o čemu govori“, poručio je.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare