Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA Slučaj Berlin: Ko izmili kad se narod uplaši? Pa fašisti autor: Margita Milovanović Svet 03. avg. 2020. 21:32 0 Podeli vest: Berlinski "Dan slobode" poslednja je u nizu ilustracija da čak ni nemačka vlada više naročito ne uživa poverenje građana. Nacionalne vlade u čitavom svetu suočene su sa hiljadama građana koji uprkos svim upozorenjima da su masovni skupovi naročito rizični izlaze na ulice i pružaju otpor merama za sprečavanje širenja koronavirusa. Podeli vest: Oglas Demonstracije protiv mera ograničenja uvedenih protiv širenja koronavirusa održane su od Londona do Mičigena, ali skup u Berlinu bio je jedan od najvećih dosad.Hiljade demonstranata je 1. avgusta marširalo centrom Berlina prkoseći pravilima fizičke distance i nošenja maski u znak onoga što su organizatori nazvali "kraj pandemije" - u trenutku dok vlasti i struka vrlo jasno stavljaju do znanja da će čitava nacija trpeti posledice i da situacija ionako nije sjajna.Vrlo je simptomatično da su protest podržale, kako je preneo CNN i drugi strani mediji, neonacističke grupe, antivakcinaši i teoretičari zavere, pored Nemaca kojima su dojadile mere ograničenja. Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA | Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA Skup je organizovan pod tendencioznim sloganom "Kraj pandemije - dan slobode" što je nemačke medije podsetilo na naslov nacističkog propagandnog filma "Dan slobode" koji je dokumentovao Hitlerov stranački kongres iz 1935. u Nirnbergu.Demonstranti su nosili natpise poput "Korona, lažni alarm", "Prisiljavaju nas da nosimo brnjicu", "Prirodna odbrana umesto vakcinisanja" i "Mi smo drugi talas".Organizator protesta je izvesni Kuerdenken 771, grupa nastala iz ranijih demonstracija protiv mera ograničenja, čiji su se članovi u prošlosti neretko sukobljavali oko teorija o prisilnom vakcinisanju, mikročipovanju i drugim lažnim tvrdnjama oko COVID-19 u koje su uključeni - naravno - Bil Gejts i farmaceutske kompanije.Mere se, očekivano, nisu poštovale. Ni najosnovnije, i tu nema polemike. Ipak, broj demonstranata definitivno je pokrenuo diskusije. Policija govori o 20.000 ljudi, dok oni koji podržavaju demonstracije kažu da je bilo više od milion ljudi – i iznose lažne slike. Foto:Tanjug/Christoph Soeder/dpa via AP | Foto:Tanjug/Christoph Soeder/dpa via AP Kako piše i Dojče vele, na društvenim mrežama sada se masovno pojavljuju postovi u kojim se, bez dokaza, tvrdi da je na protestima učestvovalo oko 1,3 miliona ljudi. Analitičari podatakata do sada su uočili više od 120 Fejsbuk-grupa i profila koji takve sadržaje šire, među kojima su mnogi radikalni deničari i zagovornici teorija zavere. Takođe se tvrdi da je policija potvrdila da je na protestima bilo 800.000 ljudi, ali takvi navodi od strane policije ne postoje.Takvi sadržaji o korona-demonstracijama trenutno se dele na desetine hiljada puta, između ostalog i od strane političara desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD). Iste tvrdnje iznose i desničarsko radikalni mediji, a šire ih i funkcioneri AfD. Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA | Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA Više je razloga za takva preterivanja. Sa jedne strane kako bi se stekao utisak da tvrdnje organizatora protesta „Kraj pandemije" podržava i deli mnogo više ljudi nego što je to zapravo slučaj. Istovremeno se mediji i policija optužuju da šire laži o protestima. Time se stvaraju slike neprijatelja – verovatno da bi se što je moguće više ujedinio heterogeni pokret koji čine radikalni desničari, zagovornici teorija zavere, protivnici vakcinisanja, ezoteričari, kao i ljudi koji su nesigurni zbog čitave situacija sa koronapandemijom.To nije, istina, nikakva novina niti neka nepoznata pojava - to je uvek bilo, da ovakve grupe večito izmile kad nastupi kriza. Kada su građani u strahu kao što sada jesu jer nijedna mera nije dala dovoljno dobre rezultate, jer se ljudi i dalje razboljevaju i umiru, a svakodnevni život odavno ne liči na onaj kakav smo do pre nekoliko meseci vodili, tad je plodno tlo za esktremne ideje.Talas populizma koji periodično preplavljuje u Evropu dokazuje istu stvar - kada ekonomija počne da popušta i urušava se, nastupaju evroskeptici i ekstremno nacionalistički orijentisani lideri. Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA | Foto: EPA-EFE/FELIPE TRUEBA Ipak, stvar je sa Berlinom dodatno komplikovana činjenicom da se nemačka kancelarka Angela Merkel pozicionirala u pandemiji kao liderka od poverenja, ona koja zna šta radi i koja je Nemce čak poštedela strožih mera; u tom smislu, zaista predstavlja poslednju liniju odbrane od konspirativnih spekulacija o kontrolisanju građana i korona-profiterstvu.Posledice ovakve neposlušnosti osetiće se verovatno kroz koju nedelju i masa koja Berlinom maršira će se rasuti; tada će valjda biti jasno da trenutno ne postoji uspešna taktika da se svet izvuče iz pandemije bezbolno, a da rešenje sigurno neće ponuditi opskurne zavereničke grupe sa istorijski problematičnim ideologijama, ako to nije mogla Angela Merkel, niti je ikome zagarantovano pravo da bude neodgovoran na račun sugrađana.Ne, ugrožavanje sopstvenog i tuđeg zdravlja nije "čin slobode" i valjda će i Nemci to brzo shvatiti.Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram U Berlinu održan protest protiv mera zbog pandemije Svet 0 Na velikom protestu antimaskera u Berlinu i ultradesničari Svet 0 Berlin: Povređeno 45 policajaca, uhapšena 133 demonstranta Svet 0 Angela Merkel Berlin Nemačka neonacizam protesti protiv mera Pratite nas na društvenim mrežama: Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi? Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare Budite prvi koji će ostaviti komentar Pošalji komentar Pročitaj komentare (0)