Putin brod rusija
Vladimir Putin Foto: Artem Priakhin / Zuma Press / Profimedia

Tačno sat vremena nakon zalaska sunca 10. februara, istrošeni tanker Destan podigao je sidro u ruskoj luci Primorsk i krenuo preko Baltičkog mora. U njegovom crveno-crnom trupu, izbledelom i oštećenom nakon 17 godina plovidbe, nalazilo se do 750.000 barela ruske nafte, vredne oko 50 miliona dolara.

Pre nego što je Vladimir Putin započeo invaziju na Ukrajinu 2022. godine, ovaj dragoceni teret bi verovatno bio prevezen zapadnim brodom, kao i većina ruskih naftnih izvoza. Danas, Destan, koji plovi pod panamskom zastavom, deo je flote od 600 tankera iz takozvane „senke“, čiji je cilj da zaobiđu sankcije i prevoze rusku i drugu sankcionisanu naftu do kupaca – uglavnom u Kinu i Indiju, piše britanski Telegraf.

Ovo putovanje Destana pokazuje kako „flota iz senke“ omogućava Putinu da izbegne najoštrije sankcije ikada uvedene bilo kojoj zemlji, finansirajući invaziju na Ukrajinu i koristeći Severno more i Lamanš kao ključne arterije ruske ratne ekonomije.

Ruski brodovi na putu ka Lamanšu Foto: Not supplied / WillWest News / Profimedia

Ruski tankeri kroz britanske vode

Svakog dana, oko 15 tankera koji prevoze rusku naftu prolazi pored belih stena Dovera i kroz Lamanš, noseći sankcionisanu naftu vrednu desetine miliona funti, koja finansira ruske vođene rakete, dronove i municiju.

Iako nema dokaza o direktnim nepravilnostima od strane Moskve, sudar kontejnerskog broda pod ruskom komandom i američkog tankera u Severnom moru ove nedelje pokazuje koliko su britanske vode ključne za globalnu trgovinu, ali i koliko su ranjive.

Ranije ove godine, Kraljevska mornarica presrela je ruski špijunski brod koji je navodno prikupljao podatke i mapirao kritičnu podvodnu infrastrukturu. U februaru je britanska fregata provela tri dana prateći ruski ratni brod koji je kroz Lamanš eskortovao teretni brod za koji se sumnjalo da prevozi oružje iz Sirije.

Destan, međutim, nije naišao na vidljive probleme. Nakon što je napustio Primorsk, plovio je zapadno preko Finskog zaliva brzinom od 12 čvorova, prolazeći pored obala Estonije i Finske. Pet dana kasnije, uplovio je u Danske moreuze, prošavši na samo par milja od danskog ostrva Langeland, pre nego što je ušao u Severno more 17. februara.

Do tog trenutka, Destan je prošao obalu osam NATO saveznika. Njegovi transponderi su bili uključeni, a podaci o lokaciji javno dostupni. Svaka od ovih zemalja pasivno je posmatrala kako još 50 miliona dolara za Putinovu ratnu kasu prolazi njihovim vodama.

Tanker Foto: Heikki Saukkomaa / imago stock&people / Profimedia

Zašto Britanija ne zaustavlja ove tankere?

Tokom svoje rute, Destan je prošao samo 10-ak kilometara od Dovera, zatim duž južne obale Engleske, pored Portsmuta, i konačno izašao iz Lamanša kasno u noći 19. februara.

Iako je Velika Britanija uvela sankcije na 150 ruskih tankera od jula 2024. godine, uključujući Destan, ova plovila i dalje slobodno prolaze britanskim vodama.

Razlog je međunarodno pravo. Prema Konvenciji UN o pravu mora (UNCLOS), svaki brod ima pravo na „nevin prolaz“ kroz teritorijalne vode druge zemlje, pod uslovom da ne ugrožava mir, bezbednost ili red priobalne države.

„Ne možete braniti slobodu plovidbe širom sveta, recimo u Crvenom moru, a onda zabraniti prolazak tankeru samo zato što to želite“, objašnjava Tom Šarp, bivši komandant u Kraljevskoj mornarici.

Međutim, Velika Britanija može da uvede dodatne mere. Britanske vlasti su prošlog oktobra počele da zahtevaju dokaze o osiguranju za tankere koji prevoze rusku naftu, a oni koji ne ispunjavaju uslove mogu biti zadržani ili sankcionisani.

Problem je što tankeri iz „flote iz senke“ nisu osigurani kod zapadnih osiguravajućih kuća. Osiguravači iz G7 država pokrivaju samo one brodove koji prodaju rusku naftu ispod limita od 60 dolara po barelu. Brodovi poput Destana prodaju iznad tog limita, što znači da nema garancije da bi Britanija mogla pokriti štetu u slučaju ekološke katastrofe.

„Svaki tanker iz flote iz senke predstavlja ekološku tempiranu bombu,“ upozorava Šarp. „Ovi brodovi su stari, često bez modernih sigurnosnih mera i dvostrukih trupova, a prevoze stotine hiljada barela nafte kroz Lamanš.“

Pročitajte još:

Ruska ekonomija i dalje prkosi sankcijama

Uprkos sankcijama, Rusija i dalje zarađuje oko 15 milijardi dolara mesečno od izvoza nafte – tek malo manje nego pre rata u Ukrajini.

Jedan od problema je što G7 i Velika Britanija postavljaju limite na cene nafte, ali ti limiti nisu dovoljno niski. Cena ruskih rafinisanih proizvoda, poput dizela, trenutno je ispod limita od 100 dolara po barelu, što znači da tankeri koji prevoze ruski dizel kroz britanske vode ne krše sankcije i mogu se osigurati kod G7 kompanija.

Smanjenje ovog limita na 30 dolara po barelu smanjilo bi prihode Rusije za tri milijarde funti samo u januaru, procenjuje Centar za istraživanje energije i čisti vazduh.

„Do sada smo samo sedeli i posmatrali“, priznaje Šarp. „Sada je vreme da preuzmemo inicijativu.“

Može li Britanija zaustaviti Putinovu „flotu iz senke“?

Dok Destan i stotine drugih tankera nastavljaju da snabdevaju svet ruskom naftom, Putin i dalje finansira rat u Ukrajini.

Sankcije su do sada bile nedovoljno efikasne, a zapadne zemlje još nisu pronašle način da zaustave ovaj sistem. Britanija može pooštriti inspekcije, zahtevati dokaze o osiguranju i sniziti cenovni limit za rusku naftu, ali sve dok međunarodno pravo omogućava „nevin prolaz“, ruski tankeri će nastaviti da koriste Lamanš kao ključnu arteriju za svoju ratnu ekonomiju.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare