Foto: Shutterstock

Objave na društvenim mrežama stanovnika glavnog grada Bosne i Hercegovine pokazuju najezdu glodara koji plivaju u reci Miljacki, koja protiče kroz središte grada.

Sarajlije, već odavno navikle na loše javne usluge, dele i fotografije prepunih kontejnera za smeće i ilegalno odloženog otpada – uz pritužbe da vlasti ne uklanjaju uginule životinje s javnih površina, uključujući i dečja igrališta.

Sve to stvara savršene uslove za razvoj pacova. Za ljude, međutim, situacija je daleko manje ružičasta.

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je neuspeh u kontroli populacije glodara u Sarajevu doveo do alarmantnog porasta bolesti koje prenose pacovi.

Samo tokom jednog 24-časovnog perioda ove nedelje, najveća bolnica u zemlji zabeležila je dvanaest slučajeva leptospiroze. Ovo je nastavak stalnog niza infekcija koje su se pojavljivale već ranije tokom ovog meseca.

Proglašena epidemija „pacovske groznice“

Jedan od nadimaka za ovu bolest, „pacovska groznica“, jasno ukazuje na njen osnovni izvor zaraze – bolest se najčešće prenosi na ljude putem vode ili zemljišta kontaminiranog urinom ili izmetom glodara.

Simptomi mogu varirati – od glavobolje i bolova u mišićima, do krvarenja u plućima. Akutni oblik bolesti, poznat kao Vajlova bolest, može izazvati žuticu, pa čak i otkazivanje bubrega. Lokalne vlasti u Sarajevu su proglasile epidemiju, što omogućava uvođenje hitnih mera, uključujući dugo odlaganu akciju čišćenja.

Dodatni radnici komunalnih službi, opremljeni sredstvima za dezinfekciju, raspoređeni su kako bi sproveli „prolećno čišćenje“ javnih površina širom grada, a organizovano je i pojačano odvoženje otpada. Škole su dobile uputstva da očiste igrališta, pokose travnjake i pregledaju podrume u potrazi za glodarima.

Trenutni sveobuhvatni pristup oštro se razlikuje od ravnodušnosti koja je vladala prethodne dve godine, tokom kojih u Sarajevu nije bilo nikakvih mera za suzbijanje štetočina. Zvaničnici za to okrivljuju neuspeo tender za deratizaciju i sanaciju, što je omogućilo pacovima – ali i psima lutalicama, koji su takođe česta pojava na ulicama glavnog grada – da preuzmu grad.

Ministar zdravlja Kantona Sarajevo, Enis Hasanović, opisao je situaciju kao „ne zdravstvenu, već komunalnu krizu“, izazvanu zanemarivanjem osnovnih higijenskih obaveza od strane lokalne vlasti.

Međutim, bivša direktorka Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebija Izetbegović upozorava da bi zdravstvena situacija mogla postati još gora. Danas kao poslanica u Skupštini Kantona Sarajevo, navodi da su „dobro uhranjeni pacovi“ trenutno toliko brojni u gradu da „uskoro možemo očekivati i hantavirus“.

U najmanje jednom pogledu, Sarajevo je za sada imalo sreće. Nelečena leptospiroza može biti smrtonosna, sa više od 50% smrtnosti kod osoba koje razviju teška plućna krvarenja. Međutim, do sada nijedan od prijavljenih slučajeva u trenutnoj epidemiji nije bio težeg oblika.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare