Foto:Jonathan NACKSTRAND / AFP / Profimedia

Ove godine Nobelovu nagradu za fiziku dobili su Džon Hopfil i Džefri Hinton za temeljne pronalaske koji omogućavaju mašinsko učenje sa veštačkim neuralnim mrežama.

Nobelova nagrada za fiziku dodeljuje se svake godine naučnicima koji rade na raznim poljima fizike.

Jedna je od pet Nobelovih nagrada koje su osnovane 1895. godine po testamentu Alfreda Nobela, a dodeljuje je Švedska kraljevska akademija nauka za izuzetne doprinose u fizici.

Prošlogodišnji dobitnici Nobelove nagrada za fiziku su Amerikanac Pjer Agostini, Nemac Ferenc Kraus i Šveđanka En Lijer za stvaranje kratkih svetlosnih snopova, kojim se može napraviti snimak brzog kretanja elektrona.

Prva Nobelova nagrada za fiziku dodeljena je 1901. godine Viljelmu Konradu Rendgenu, koji je nagradu dobio za otkriće izuzetnih zraka koji su kasnije nazvane po njemu – Rendgenski zraci.

Džon Bardin je jedini dvostruki dobitnik ove prestižne nagrade i to 1956. i 1972. godine.

Najmlađi dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, Vilijam Lorens Brag iz Adelejda, imao je 25 godina, a nagradu je dobio 1915. godine za doprinos analizi kristalne strukture pomoću rendgenskih zraka.

Najstariji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, Artur Aškin iz Njujorka, dobio je nagradu 2018. godine u svojoj 96. godini i to za optičke pincete i njihovu primenu u biološkim sistemima.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar