0
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) donelo je odluku kojom će ponovo biti razmotren status Selme Cikotića, ministra sigurnosti BiH u optužnici za ratne zločine protiv hrvatskog civilnog stanovništva na području Bugojna. Time se poništava prethodna odluka o obustavi istrage protiv Cikotića i on se vraća kao osumnjičeni za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Hrvati iz Bugojna smatraju da je Cikotić, ratni komandant Operativne grupe Zapad tadašnje Armije Republike BiH (ARBIH), u čijoj je zoni odgovornosti bilo Bugojno, najodgovorniji za etničko čišćenje hrvatskog stanovništva u tom gradu.,
Tužilaštvo navodi kako je uvažilo žalbu advokata Brune Božića koji zastupa 13 Hrvata iz Bugojna i jednog iz Livna protiv odluke tužioca o obustavi istrage prema Selmi Cikotiću zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Ovom odlukom Tužilaštva BiH, poništava se prethodna o obustavi istrage protiv Cikotića i on se, kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) pojasnio advokat Bruno Božić, vraća kao osumnjičeni za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u predmetu „Dževad Mlaćo i ostali“.
Božić kaže da je dobio ovu odluku, i da će Tužilaštvu BiH dostaviti nove dokaze, koji su prikupljeni nakon ekshumacije posmrtnih ostataka na privatnoj parceli u naselju Rostovo nadomak Bugojna, u centralnom delu BiH.
Sredinom juna 2018.godine tužiteljica Tužilaštva BiH Slavica Terzić donela je odluku o obustavi istrage protiv osumnjičenog Selme Cikotića za krivična dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Zbog ovog predmeta čelnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH osporavali su izbor Cikotića za ministra sigurnosti BiH.
„Što se tiče izbora ministra sigurnosti, Selme Cikotića, stav HDZ-a je da će biti protiv, jer to su od nas tražile braniteljska udruženja“ izjavio je lider HDZ-a, Dragan Čović u julu 2020.
Hrvati iz Bugojna smatraju da je Cikotić, ratni komandant Operativne grupe Zapad tadašnje Armije Republike BiH (ARBIH), u čijoj je zoni odgovornosti bilo Bugojno, uz predsednika ratnog Predsedništva Bugojna Dževada Mlaću, najodgovorniji za etničko čišćenje Bugojna, progon 15.000 Hrvata, 311 ubijenih, brojne zločine i torture, te sistemsku pljačku i uništavanje imovine Hrvata i katoličkih verskih objekata.
Hrvati iz Bugojna posebno terete Cikotića i Mlaću zbog okrutnog postupanja prema hrvatskim ratnim zarobljenicima, njih oko 2.000, koji su prošli torture u desetinama bugojanskih logora.
Istraga o dešavanjima u Bugojnu počela je još 1994 kada su javno predstavljeni dokazi o povezanosti niza bivših i sadašnjih političkih i vojnih osoba.
Inače, za zločine nad bugojanskim Hrvatima, nakon sporazuma sa Tužilaštvom BiH, Enes Handžić osuđen je na osam godina zatvora. Nakon priznanja odgovornosti, na pet godina zatvora, osuđen je Osman Šego, pripadnik vojne policije Armije BiH.
Pratite nas i na društvenim mrežama:
