Matematičar pre 10 godina predvideo provalu nasilja u SAD

Piter Turčin je pre 10 godina objavio manifest u naučnom časopisu Nature, u kojem tvrdi da je proučavanjem istorije moguće predvidjeti budućnost. Iako zvuči kao pseudonauka, Turčinov matematički model kojim želi dokazati da su velika i kompleksna društva predvidljiva ustvari se temelji na principu “big data”, kojim je uz pomoć poređenja velikih količina podataka moguće proceniti šta će se dogoditi u budućnosti, piše Jutarnji list.Turčin je ovo područje kvantitativnog istraživanja istorije nazvao kliodinamika. Radi boljeg organizovanja podataka, Turčin je sa kolegama osnovao Seshat, bazu podataka istorijskih i arheoloških podataka, a ubrzo je pokrenuo i "Cliodynamics: zbornik kvantitativne istorije i kulture evolucije".

Kad je 2010. godine objavio članak u časopisu Nature, u kojem piše da će u sledećoj dekadi, zbog povećane političke i društvene nestabilnosti u SAD-u doći do konflikta koji će biti veći od onih tokom 1970-ih, nije mogao sa sigurnošću znati da će ove godine doći do pandemije koronavirusa i masovnih protesta zbog socijalne i rasne nejednakosti.Proučavajući podatke, video je da u SAD-u postoji sve veći jaz između siromašnih i bogatih, da plate stagniraju ili padaju, da  veliki broj mladih ima visoku stručnu spremu, a javni dug je rastegnut do pucanja.Ovi naočigled različiti pokazatelji zapravo su međusobno dinamički povezani, a prekretnicu su doživeli 1970-ih, tokom pokreta za građanska prava.Pedeset godina ranije, 1920-ih godina, rasne napetosti i radničko buđenje doveli su do porasta nasilja u zemlji, a pola veka ranije, 1870-ih, trajala je velika borba Severa i Juga u Građanskom ratu."Duži ciklusi univerzalna su osobina kompleksnih društva", rekoa je Turčin za Live Science"Ciklus počinje eksplozivno, slično kao zemljotres ili požar. Kao i zemljostres, revolucija razlikuje "pritiske" (strukturalni preduslovi koji se polako razvijaju) od "pokretača" (iznenadni događaji koji neposredno prethode erupciji).Specifične pokretače je teško precizno predvideti", objasnio je Turčin, koji je pritiske u američkom društvu  primetio još početkom 2000-ih godina.Gubitak vere u institucije, fragmentacija političkih klasa, nejednakost i polarizacija društva samo su neki od pritisaka.Turčinn ih je potom "preveo" u nešto što je matematičar Džek Goldstoun nazvao indeks političkih stresova (PSI), a rezultat je merenja potencijalne masovne mobilizacije, elitnog nadmetanja i državne solventnosti.Kriva  PSI u 2010. pokazala je da će u narednoj dekadi doći do povećane sociopolitičke nestabilnosti.Nakon završetka konflikta građani traže mir i pretpostavlja se da u jednoj generaciji više neće doći do novog velikog konflikta. No, ako na vlasti ostanu isti moćnici koji su doveli do nestabilnosti, tada će se konflikt ponoviti za 50 godina, podseća Jutarnji na osnovne teze Turčinove teorije.Pratite nas i na društvenim mrežama:FacebookTwitterInstagram