Foto:AP Photo/Giannis Papanikos; Nikolay DOYCHINOV / AFP / Profimedia

Nakon velikog perioda političke nestabilnosti u Bugarskoj, građani te zemlje u nedelju ponovo izlaze na biračka mesta, na šeste vanredne parlamentarne izbore u poslednje tri godine. Ovo je najnoviji pokušaj formiranja stabilne koalicije koja je potrebna ovoj najsiromašnijoj članici Evropske unije (EU). Ankete predviđaju da će ponovo najveći broj glasova osvojiti stranka Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB) bivšeg premijera Bojka Borisova. Međutim, analitičari upozoravaju da je malo izvesno da će doći do formiranja stabilne koalicije, zbog čega se pominju mogući vanredni izbori na jesen.

Građani Bugarske u nedelju izlaze na biračka mesta na šeste vanredne parlamentarne izbore u poslednje tri godine, ali analitičari vide male šanse da oni dovedu do stabilne koalicije koja može da stavi tačku na produženi period političke nestabilnosti.

Bugarsku, najsiromašniju članicu Evropske unije i jednu od njenih najkorumpiranijih država, muče korumpirane vlade, i to otkako su protesti protiv korupcije 2020. godine pomogli da se sruši koalicija koju je predvodila partija desnog centra  Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB).

Foto: EPA-EFE/VASSIL DONEV

Predsednik Bugarske Rumen Radev morao je da imenuje pet prelaznih vlada od 2020. godine jer su uzastopni, neubedljivi izbori izazvali nestabilne koalicije koje su se brzo raspale.

Bugarskoj je potreban period stabilne vlade koja dobro funkcioniše, kako bi se ubrzao priliv fondova EU u infrastrukturu koja „škripi“, kao i zbog podsticaja ka punom učešću u evropskoj otvorenoj šengenskoj zoni.

Bugarski planovi za pridruživanje evrozoni već dva puta su odlagani zbog promašenih ciljeva inflacije, piše Rojters.

Apatija – jedan od najvećih izazova

Apatija je jedan od glavnih izazova na izborima u nedelju, kada će bugarski birači takođe birati svoje predstavnike za Evropski parlament.

Bugarski građani imaju veliko nepoverenje prema političkoj klasi koju smatraju korumpiranom. Takođe, državljani Bugarske ne veruju da će njihovi glasovi doneti bilo kakvu razliku.

Foto:AP Photo/Valentina Petrova

„Čvrsto sam odlučio da ne glasam. Dugo sam glasao, ali sa toliko saveza, jednostavno ne želim više da učestvujem u ovakvom cirkusu“, rekao je 71-godišnji fotograf Ivan Dobromirov.

Prednost za GERB

Anketa koju je pre neki dan objavila sofijska anketa „Alpha Research“ pokazala je da je GERB pred izbore u vođstvu sa 25,1 odsto, Nastavljamo promene (PP) je na drugom mestu sa 15,4 odsto. Ultranacionalistička proruska partija Preporod je na oko 15,2 odsto, a Pokret za prava i slobode, koji uglavnom predstavlja veliku bugarsku etničku tursku manjinu, 14,8 odsto.

U tesnoj trci su manje stranke koje uključuju nekada moćnu Bugarsku socijalističku partiju i savez agrarnih i konzervativnih partija pod nazivom Plava Bugarska. Upravo su to stranke koje bi mogle da utiču na sastav sledeće vlade.

Mario Bikarski, viši analitičar za istočnu i centralnu Evropu u obaveštajnoj kompaniji, rekao je da da se očekuju još jedni vanredni parlamentarni izbori na jesen.

Višemesečna klackalica

Predstavnici stranke Ima takav narod (ITN) vratili su krajem marta bugarskom predsedniku treći i poslednji mandat za sastav vlade, koji im je poverio, što je otvarilo put za zakazivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Na izborima prošlog aprila, GERB je osvojio 69 poslaničkih mandata, dok je koalicija koju predvodi partija Nastavljamo promene osvojila 64 od ukupno 240 mesta u bugarskom parlamentu i pokušaji da oni formiraju vladu ranije su propali.

PROČITAJTE JOŠ:

Prvi mandat Radev je poverio koaliciji GERB-SDS, ali ona nije formirala vladu – mandatarka Marija Gabrijel je odustala i vratila mandat. Drugi mandat za sastav vlade poveren je Nikolaju Denkovu, kandidatu za premijera koga je predložila druga koalicija po snazi u 49. sazivu Narodnog sobranja, a koju čine Nastavljamo promene i Demokratska Bugarska. Mandatar je odmah vratio mandat.

Saglasno Ustavu Bugarske, treći mandat za sastav vlade predsednik poverava nekoj od ostalih parlamentarnih snaga, po svom nahođenju, u roku od sedam dana. Ako se ne postigne saglasnost o formiranju vlade, predsednik nakon konsultacija sa poslaničkim grupama imenuje prelaznu vladu, i u roku od dva meseca raspisuje nove prevremene izbore.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare