Masud Pezeškijan
Masud Pezeškijan Foto: EPA-EFE/STR

Reformistički kandidat Masud Pezeškijan izabran je za novog predsednika Irana, pošto je u drugom krugu predsedničkih izbora, koji je održan juče, pobedio konzervativnog rivala Saida Džalilija osvojivši 53,3 odsto glasova, dok je Džalili osvojio osvojio 44,3, odsto, prenosi agencija Tasnim.

Pezeškijan je na više od 30.530.157 prebrojanih glasova osvojio 16.384.403 glasa, dok je Džalili osvojio osvojio 13.538.179 glasova. Gotovo 50 odsto birača sa pravom glasa glasalo je u drugom krugu izbora. Nova administracija, 14. nakon pobede Islamske revolucije 1979. godine, izabrana je na period od četiri godine.

Pristalice Pezeškijana, kardiohirurga i dugogodišnjeg poslanika, izašle su na ulice Teherana i drugih gradova pre zore da proslave pobedu Pezeškijana nad Džalilijem, bivšim nuklearnim pregovaračem bliskim iranskom vrhovnom lideru. Pobednik iranskih predsedničkih izbora nazvao je svoje političke konkurente braćom i obećao da će „pružiti ruku prijateljstva svima“, prenosi iranska novinska agencija Nour.

„Pružiću svima ruku prijateljstva i uključiti sve u razvoj zemlje. Moji konkurenti su moja braća“, rekao je on.

Pezeškijan je ranije pozvao na pregovore sa zapadnim zemljama oko obnavljanja nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, prema kojem je Iran pristao da stavi pod kontrolu svoj nuklearni program u zamenu za ublažavanje zapadnih sankcija. On je takođe kritičan je prema ozloglašenoj iranskoj moralnoj policiji, navodi BBC.

Njegov rival, Said Džalili uživa snažnu podršku među najreligioznijim zajednicama u Iranu, poznat je po tvrdom antizapadnom stavu i protivi se obnavljanju nuklearnog sporazuma.

Drugi krug izbora je usledio nakon što ni jedan od kandidata nije obezbedio većinu u prvom krugu izbora održanom 28. juna, kada je glasalo 40 odsto birača, što je najniži odziv birača od Islamske revolucije 1979. godine.

Izbori za predsednika Irana održani su godinu dana pre roka, nakon što je iranski predsednik Ebrahim Raisi poginuo u helikopterskoj nesreći u maju.

Da bi se kandidovali na izborima, oba kandidata su morala da prođu kroz proces provere koji vodi Savet čuvara, telo koje se sastoji od 12 sveštenika i pravnika koji imaju značajnu moć u Iranu. U tom procesu iz predsedničke trke su uklonjena 74 druga kandidata, uključujući nekoliko žena.

Grupe za ljudska prava kritikovale su taj savet zbog diskvalifikacije kandidata koji nisu dovoljno lojalni režimu.

BONUS VIDEO: Ko želi da uvuče Teheran u rat?

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar