Dok zapadne zemlje privlače obrazovane radnike, Hrvatska uvozi slabo obrazovanu radnu snagu, gde uglavnom dolaze samci, muškarci koji s niskim platama ne mogu da prežive sa porodicom.
„Koliko mala Hrvatska treba da uvede stranih radnika da bi dosegnula prosečan standard država Evropske unije, kako ne bi svi koji danas rade, kada budu odlazili u penziju, odlazili u jad i bedu“, pita Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Državu čine njeni stanovnici, standard joj osiguravaju zaposleni građani i institucije koje rade za javno dobro, a budućnost deca i mladi.
U samo 30 godina Hrvatska je izgubila gotovo milion ljudi i danas, prema procenama demografa, broji svega 3,85 miliona stalnih stanovnika, među kojima je udeo građana starosti od 65 i više godina premašuje udeo dece i mladih do 19 godina.
Te se zato, kako se navodi, Hrvatska i ubraja među najstarije nacije u svetu.
S takvom strukturom stanovništva, s intenzivnim iseljavanjem građana poslednjih osam godina i „odlivom mozgova“ ne može ni da ima veći ekonomski rast, nego se održava na površini stihijskim uvozom radne snage i s nadom da će se barem deo iseljenih vratiti kako bi svi građani mogli dostojno da živi.
Ministar finansija Zdravko Marić na konferanciji „Hrvatska kakvu trebamo“, govoreći da svima mora da bude cilj povećanje životnog standarda, kazao je da od 100 do 150 hiljada novih kvalitetnih radnih mesta znači manje glavobolje i puno jači i održiviji rast, kojim bi se lakše dostigao prosečan evropski standard.
BONUS VIDEO: Uvoz-izvoz radnika
***
Pratite nas i na društvenim mrežama: