Aleksandar Vučić Foto: TANJUG/ MARKO ÐOKOVIĆ

Svedoci smo da odnosi u regionu nisu normalni ni nakon četvrt veka vođenja politike približavanja i normalizacije odnosa. Desetine specijalnih izaslanika iz SAD, EU, Velike Britanije, Nemačke, stotine NVO, seminari, sastanci, manifestacije, platforme i opet ništa. Dve najnovije situacije slikovito i suštinki pokazuju da su decenije bačene u vetar, piše dr inž. Miroslav Parović iz Narodnog slobodarskog pokreta u svom autorskom tekstu.

„Prvo, na prvenstvu Evrope u fudbalu imamo pogrdno skandiranje Srbiji na utakmici između Hrvatske i Albanije, a nezavisno od toga Albanci imaju i poseban deo u kojem vređaju Makedonce.

Drugo, u trenutku ispada elektroenergetskog sistema usled čega su bez struje ostale stotine hiljada ljudi u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj i Albaniji imamo likovanje srpskih vlasti i plaćenu PR kampanju koja Vučića predstavlja kao genija koji je zaštitio svoj narod od nestanka struje. Iako spadam u jednog od miliona selektora u Srbiji, ipak bih se zadržao na problemu nestanka struje u regionu i načina na koji je to predstavljeno u našim medijima.

Pre svega, razlozi zbog kojih nam se desila havarija su sistemskog tipa i u bliskoj budućnosti će sve više biti pravilo i biće jedino pitanje koliki konzum će ostajati bez napona.

Naime, prenosne i distributivne mreže u našim elektroenergetskim sistemima su projektovane i pravljene pre pola veka. Tada su vladale značajno drugačije vremenske prilike i navike ljudi. Naime, dalekovodi su projektovani da izdrže određeni nivo toplotnog opterećenja koje se dobija u zbiru toplote koja se dobija usled potrošnje električne energije i usled atmosferskih prilika.

PROČITAJTE JOŠ:

Pre pedeset godina srednja temperatura vazduha je bila nekoliko stepeni niža, a ujedno nije bilo ovako dugačkih perioda sa ekstremnim vremenskim prilikama. Usled ovog efekta se ima veće zagrevanje dalekovoda bez obzira na potrošnju.

Takođe, pre nekoliko decenija je potrošnja električne energije leti bila neuporedivo niža nego u zimskim mesecima, međutim sada se ima značajna potrošnja i to baš u trenucima kada je spoljašnja temperatura najviša, a razlog su klima uređaji kojih sada ima na milione.

Spoj ekstremne temeparture spoljnog vazduha i povećane potrošnje električne energije zagreva dalekovode preko njihove granice tehničke izdržljivosti i zbog toga je došlo do kvara. Najverovatnije je havarija krenula od granice Grčke i Albanije i onda su redom padali sistemi koji su međusobom povezani.

Dakle, Albanija, pa Crna Gora, potom BiH i konačno deo Hrvatske koji se naslanja na ovaj region. Razlog ovog domino efekta leži u činjenici da su svi sistemi međusobom višestruko povezani.

Strujomer, nestanak struj
Foto: Shutterstock

Ovde se verujem svi pitate kako se desilo da je Srbija izbegla kolaps?!

Razlog je taj što se kvar prostirao relacijom zapad-istok i tim sistemom dalekovoda se prenosio iz države u državu. To je situacija kao sa poplavnim talasom koji potapa one države kroz koje reka protiče.

Tako da je potpuno sumanuta kampanja koju je vlast pokrenula i u kojoj je predočeno kako je Vučić još davno predvideo ovakve opasnosti i unapred nas zaštitio, dok su naravno svi drugi nesposbni i neodgovorni i zato su bez struje na plus četrdeset.

Što se tiče sposobnosti naše vlasti da državu zaštiti od havarija u elektroenergetskom sistemu valja se podsetiti slučaja od pre nekoliko godina kada su „stručnjaci“ koje je sam Vučić delegirao da upravljaju EPS-om uspeli nešto što ni NATO tokom bombardovanja nije.

PROČITAJTE JOŠ:

Naime, oni su ložili tone blata u ložišta TENT-a i u sred zime su zagasili kotlove usled čega je došlo do višednevnog ispada naše najveće elektrane. Da u tom trenutku u pomoć nisu pritekle sve komšije došlo bi do toga da najveći deo Srbije ostane u mraku i to na više dana.

Tako da je degutantno sada seiriti nad tuđim problemima i od toga praviti reklamu, a pogotovo jer situacija u kojoj su zbog toplotnog preopterećenja ispali dalekovodi u svakom trenutku može da zadesi i nas imajući u vidu da i mi imamo sistemski problem kao i svi drugi u regionu.

Dodao bih još i to da se u svakoj od država u kojoj se desila havarija već povela ozbiljna javna debata u kojoj stručnjaci analiziraju šta i kako dalje. Sa druge strane, kada je kod nas ispao TENT vlast je umesto stručne debate organizovala niz televizijskih emisija i novinskih natpisa u kojima je građanima objašnjavano da su strani špijuni i teroristi krivi za havariju.

Čak je bila angažovana i BIA koja je povela zvaničnu istragu i u svojim izveštajima su agenti naše tajne službe pisali o nekoj dvojici sumnjivih koji su lopatama ubacivali blato u ložišta i stavili metalnu šipku u rešetkasti sistem gorionika.

Foto: FoNet/Aleksandar Barda

I na kraju se postavlja pitanje šta se može uraditi pa da se u budućnosti izbegnu ovakvi i slični događaji?! Odgovor je da se prvo mora izboriti da struka i znanje nadvladaju političku (samo)volju.

Mi se kao društvo (isto važi i za druge države u regionu) moramo izboriti za to da strateške planove o razvoju zemlje donose ljudi koji imaju kapacitet da realno i sveobuhvatno sagledaju stvarne potrebe i poređaju prioritete.

Recimo, Srbiji je nasušno potrebno poboljšanje prenosne mreže, a još urgentnije je da se otpočne sa revitalizacijom i digitalizacijom distributivnog nivoa. Kada se ima dobra elektromreža i na visokom i na nižim naponskim nivoima onda je moguće upravljati potrošnjom i izbegavati toplotna naprezanja koja sistem guraju preko ivice.

Takođe, u čitavom tom sistemu moraju da rade obučeni ljudi koji su kadri da upravljaju složenim postrojenjima. Umesto ovoga „stručnjaci“ iz vlasti su odlučili da se gradi nacionalni stadion i niz puteva koji nemaju ekonomsko opravdanje.

Ovde je možda zgodno napraviti paralelu sa SFRJ u kojoj su prvo vršili elektrifikaciju pa tek onda sve ostalo. Iz tog vremena ostaju svedočanstva da se narod više radovao zbog izgradnje Đerdapa nego stadiona „Marakana“ i „JNA““, piše Parović u svom autorskom tekstu.

BONUS VIDEO: GOST: Stručnjak za energetiku Aleksandar Kovačević

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare