Uglješa Đuričković, Dragana Rašić, Zaječar izbori Foto:BETAPHOTO/SASA DJORDJEVIC

Preko milion dinara potrošeno je na izbornu kampanju vlasti u Zaječaru i Kosjeriću, mestima sa ukupno 52.000 stanovnika. Opozicija je za kampanju izdvojila jedva desetinu tog iznosa, pokazuje dokumentacija sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije. Rezultat je tesna pobeda i nebrojano kontroverzi vezanih za proces izbora, osporene rezultate i zvanične analize. Velika razlika u finansijama, uz minimalnu razliku u broju odbornika ukazuje na pozitivan efekat koji su studentski protesti imali na ohrabrivanje građana da učestvuju u izborima, navodi se u tekstu objavljenom na sajtu portala Slobodna reč.

Tekst Andreja Stojanovića, studenta Filozofskog fakulteta u Beogradu, prenosimo u celosti.

Prvi izbori nakon početka studentskih blokada održani su se u Kosjeriću i Zaječaru i predstavljaju svojevrstan „litmus test“ za procenjivanje uspeha svih narednih potencijalnih izbora u Srbiji. Sve oči gledale su u ova dva mesta, sa posebnom pažnjom na Kosjerić, gde je i nakon ponovljenih izbora i istorijske izlaznosti vladajuća koalicija ostala sa (tesnom) većinom mandata, navodi se u tekstu Andreja Stojanovića, studenta sociologije na Univerzitetu u Beogradu, a koji prenosi portal Slobodna reč.

Izbori se, barem deklarativno, shvataju načinom promene političkog režima, ukoliko za tim ima potrebe. Upoređujući rezultate izbora pre i nakon početka studentskih blokada možemo primetiti nekoliko zanimljivih pravilnosti.

Da li se rezultati menjaju

Decembra 2023. godine održani su izbori u Kragujevcu. Ovaj grad bio je jedan od vokalnijih kada su u pitanju protesti i 2023, ali i 2025. godine. Na ovim izborima, poprilično izrevoltirani Kragujevčani glasali su u velikom broju ali je značajnu pobedu ostvarila vladajuća koalicija Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije — uzevši oko 60 odsto glasova. Opozicija se te zime našla u nezavidnom položaju zbog poraza, ali i zbog neefikasnosti borbe.

PROČITAJTE JOŠ...

Danilo Pupavac, docent sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu je komentarisao rezultate za ovaj portal, ali i izglede za promenom putem izbora.

Društvena kriza u kojoj živimo već nekoliko godina zahuktala se, a Pupovac je primetio da su izbori samo jedan mehanizam promene.

Prema njegovim rečima, trenutna politička i društvena kriza mnogo je dublja te je pitanje da li bi mogla biti rešena samo na izborima.

„Izbori su jedan od instrumenata u ovoj borbi i rešavanju krize, ali nisu jedino rešenje niti cilj sam po sebi“ – kaže Pupavac.

Kako dodaje, izbori bi mogli da nas dovedu u neku povoljniju situaciju, u kojoj bi bilo moguće da u „koliko-toliko normalizovanim uslovima“ nastavimo sa promenama i političkom i društvenom emancipacijom.

Juna 2025. godine, nakon više meseci studentske borbe, u Zaječaru i Kosjeriću održani su lokalni izbori. Pobedu je i na ovim izborima odnela vladajuća stranka, nakon debakla slabijeg dela stare koalicije. Pobeda je odneta tesnom većinom, a opozicija u ovim mestima imala je razlog za zadovoljstvo jer su rezultati pokazali promenu — samo jedan odobrnik više za vlast u Kosjeriću i petoro u Zaječaru, gotovo bez utrošenog dinara opozicije.

Opozicija vs SNS: Skoro isti rezultat, deset puta manje para

U narodu postoji izreka „para vrti gde burgija neće“. Ipak, na izborima para vrti sve slabije. Ovogodišnji poraz ipak naslućuje promenu koju su studenti pokrenuli.

Opozicioni protesti pre izbora u Kragujevcu delovali su kao dovoljni za promenu. Uz popriličnu finansijsku potporu očekivali su se veliki uspesi. Za kampanju u gradu od oko 150.000 stanovnika, opozicione stranke potrošile su gotovo dva i po miliona dinara. Vladajuća koalicija potrošila nešto bliže iznosu od tri miliona.

Ovakav odnos snaga dao je jednu delimično fer borbu, a margine u finansiranju stranaka bile su slične sa marginama rezultata, iako je teren uvek nakrivljen ka vladajućoj strani.

Blokada, kriza
Foto: M.M./ATAImages

Prema rečima Pupovca, stranka na vlasti je svakako prisutnija u javnosti, jer paralelno obavlja i sve ostale poslove koje vlast inače radi, što bi trebalo prevazići borbom protiv funkcionerske kampanje, koja pak, ne daje značajne rezultate.

Funkcionerska kampanja nije problem samo na lokalnom nivou, niti samo u Srbiji, dodaje Pupavac, uz komentar da je to „imanentni problem same liberalne demokratije kao državnog uređenja“.

„Međutim, kod nas se ne radi gotovo ništa na planu prevazilaženja tih poteškoća, a sada smo imali i prilike da vidimo da su zloupotrebe dobile šire dimenzije“ – istakao je on.

Obrnuta je slika bila u Zaječaru i Kosjeriću. Ukupno, u oba mesta vladajuća koalicija potrošila je preko milion (ako računamo i Rusku stranku oko 1.250.000) dinara, dok je opozicija na svoju kampanju potrošila jedva 100.000 dinara. Desetostruka razlika u iskorišćenim sredstvima budi očekivanja za ubedljivom pobedom.

Znaju li građani da plaćaju farsu

Rezultati ovog puta ne oslikavaju utrošen novac, a moguće ni volju naroda. Imajući u vidu niz (ne)uvaženih prigovora na izborni proces i rezultate izbora Pupavac zaključuje da ova razlika pre svega „govori da se u političkim kampanjama troši velika količina novca, koji suštinski dolazi od građana Srbije kao poreskih obveznika, a da se pri tome sami građani ne pitaju mnogo oko samih izbora (osim kao pasivni učesnici procesa – tako što izlaze da glasaju)“.

„To nas dovodi u paradoksalnu situaciju, koja je kod nas duboko ukorenjena i ne odnosi se samo na prethodne izbore u Zaječaru i Kosjeriću, u kojoj građani praktično o sopstvenom trošku učestvuju u izbornim farsama“ – zaključuje on.

Velika razlika u finansijama, uz minimalnu razliku u broju odbornika ukazuje na pozitivan efekat koji su studentski protesti imali na ohrabrivanje građana da učestvuju u izborima.

Pokazalo se da je uz minimalna ulaganja moguće ostvariti velike rezultate kada inicijativa krene iz naroda, a društvena kriza ostane na visokom nivou. Slična paralela može se izvući i sa post-vidovdanskim protestima širom Srbije.

Pupavac je ocenio da se rezultati mogu smatrati nelegitmnim, barem u teoriji, upravo zbog velikog uticaja finansija u odnosu na narodni suverenitet koji dolazi i bez trošenja novca.

Foto: M.M./ATAImages

„Nikada ne možemo govoriti o idealnoj izbornoj situaciji, ali ova poslednja nije čak ni blizu toga. Ukoliko građani i građanke svojim glasom ne povere svoj legitimitet potencijalnom nosiocu vlasti potpuno slobodno i svojevoljno, ne možemo govoriti o legitimitetu te buduće vlasti“ – istakao je Pupavac.

Simbolička kupovina pobede

Iako ne postoje ograničenja u količini novca koji stranke smeju da potroše na predizbornu kampanju, velika razlika može negativno da utiče na demokratičnost i fer rezultate izbora.

Startne pozicije stranaka koje učestvuju u izborima su „apsolutno nejednake“, dodaje Pupovac, što dovodi u pitanje i sam legitimitet izbornog procesa.

„Zakonodavstvo prepoznaje količinu novca koju stranke dobijaju za predizbornu kampanju i one mogu taj novac u kampanji koristiti onako kako smatraju da je za njih najpovoljnije. U skladu sa zakonom i bez zloupotreba, razume se. Međutim, ukoliko vladajuća stranka koristi i više od duplo veću količinu novca u svojoj kampanji, a koju, koliko imamo prilike da vidimo, ne koristi samo u svrhe ‘standardnog’ reklamiranja svoje stranke, onda je celokupno političko nadmetanje za glasove građana dovedeno u pitanje“, dodaje.

Foto:Radule Perisic/ATAImages

Mogućnost simobličke, ali i realne kupovine pobede na izborima u takvom sistemu ostaje velika, o čemu se u javnosti malo govori.

„U Srbiji postoji dodatno opterećenje da je izbor u značajnom broju slučajeva iznuđen – materijalnim potkupljivanjem, ali i različitim oblicima prinude i ucene, što smo, na žalost, mogli da vidimo i na primeru poslednjih lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću. Dakle, građani svoj glas ne daju slobodnom voljom, što predstavlja i svojevrsno političko nasilje, te prema tome nema ni govora o legitimnosti i reprezentativnosti nosilaca vlasti“ – ističe.

Takva vlast se, kako kaže, zasniva na imaginarnom, pa čak i lažnom legitimitetu i suverenitetu.

„Imajući sve u vidu, rekao bih da je ta pobeda ne samo simbolički, već i suštinski kupljena“, zaključuje profesor sociologije Danilo Pupavac.

Razlika u rezultatima u Kragujevcu, i u Kosjeriću i Zaječaru ukazuje na značajni nivo društvene promene, koja bi mogla da dovede do toga da kupovina pobede ostane stvar prošlosti, u trenucima kada je društvena kriza sve veća.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare