Veliki broj studenata krenuo je jutros sa Novog Beograda put Novog Sada, kako bi prisustvovali velikom komemorativnom skupu 1. novembra, povodom obeležavanja godišnjice pada nadstrešnice Železničke stanice. Oni u srpsku Atinu stižu sutra uveče, a večeras bi trebalo da prespavaju u Inđiji. Međutim, kako javlja urednica In medije u ovom gradu, obezbeđen je smeštaj za 2.500 studenata, dok će isto toliko spavati na otvorenom i to ispred zgrade Opštine Inđija i na rekonstruisnaom Trgu. Ona je navela i da je lokalna vlast u Inđiji na različite načine onemogućila boravak studenata pešaka u ovom gradu.
Urednica In medije Verica Marinčić ispričala je za N1 da je lokalna vlast u Inđiji detaljno razmotrila načine kako da spreči boravak studenata pešaka u ovom gradu.
Osim toga što predsednik Opštine Inđija Marko Gašić nije odgovorio na zahtev studenata da im omogući korišćenje školskih i sportskih sala, zbog čega su ostali bez njih, akademcima je uskraćena i pijaća voda iz cisterni, korišćenje „Toi toi“ toaleta i mnogo drugog.
Prema poslednjim informacija, smeštaj u Inđiji obezbeđen je za 2.500 studenata i građana koji pešače do Novog Sada. Međutim, taj grad dočekaće duplo više omladinaca, a prema nekim procenama, spominje se broj od 5.000 ljudi.
„Inđija će ugostiti sve ljude kao što je to činila i kroz istoriju i niko nikada nije ostao na ulici. Međutim, sada se dogodilo i to da oni koji bi trebalo da daju svoj doprinos da se ugoste putnici namernici su otkazali svoje gostoprimstvo pričom o vlasti. Međutim, građani su se organizovalim pa će oko 2.500 studenata biće smešteno. Prostor je preuređen i samo se oni čekaju, a ostatak će, nažalost, opet provesti noć na otvorenom“, navodi koleginica Marinčić.

Plan je, dodaje ona, da gosti koji nemaju smeštaj spavaju ispred zgrade Opštine Inđija i na rekonstruisanom Trgu u koji je, naglašava, uloženo 1.300.000 evra.
„Tamo su pripremljeni i dušeci i šatori, sve ono što je potrebno da oni studenti koji tu budu spavali, provedu što udobnije noć. Organizovali su se redari, veterani, kao i bajkeri, koji inače nisu iz Inđije. Inđijski bajkeri se nisu priključi ovoj akciji, tako da u Inđiju dolaze bajkeri sa drugih strana koji će obezbeđivati studente koji će spavati na otvorenom“.
Studenti iz Inđije su, podseća urednica In medije, 9. oktobra podneli zahtev predsendiku Opštine za ustupanjem školskih i sportskih hala koji su u centru Inđije, kako bi u njima prenoćili studenti.
„On je odugovlačio odgovor, a nama je na sednici 20. oktobra rekao da on nije čovek kome treba da se uputi takav zahtev, dok je u januaru govorio suprotno, rekavši da su studenti njemu trebali da se obrate tada“.
Studenti su se, kaže ona, obratili i direktorima škola.
„Predsednik Opštine je održao zatvoreni sastanak sa direktorima osnovnih i srednjih škola, gde im je jasno rečeno da će svako od njih k ose bude drznuo da otvori vrata svoje škole, biti krivično gonjen. Uslediće mu zabrana rada i držanja nastave“.
Osim toga što je studentima odbijen smeštaj, JKP „Vodovod i kanalizacija“ u Inđiji odbilo je da ustupi cisterne sa pijaćom vodom koje bi trebalo da budu postavljene na mestu gde će spavati studenti.
„Pored toga, preduzeće ‘Inđija put’ je odbilo da da struju za sve one potrepštine koje bi trebalo da budu dostupne studentima koji spavaju napolju. Javljali su nam se građani koji su hteli da kupe šatore za tu decu, rekavši da im je u tim prodavnicama rečeno da im je zabranjeno da prodaju šatore. Isto tako, u Inđiji je danas zabranjeno podizanje rampe na Trgu u centru kako bi ušao kamion koji bi trebalo da istovari dušeke, šatore i ostali materijal neophodan za smeštaj studenata, a na mestu gde bi trebalo da budu dočekani studenti, pa su građani vukli svu tu robu na rukama“, priča ona.
Građani su se, ipak, snalazili kako su mogli.

„Zabranjeni su i stolovi iz inđijske Gimnazije koja je trebala da da školske klupe da se postavi posluženje za studente, što nije odluka direktora Gimnazije nego škole koja deli prostor sa Gimnazijom. Postavljene su kamere da ko bude viđen da iznosi klupe za studente, da će biti krivično gonjen. Isto tako, opstrukcija oko iznajmljivanja ‘Toi toi’ toaleta su da su ljudi koji su hteli da ih iznajme, pozivani na neke informativne razgovore. Opstrukcija u Inđiji je došla do neverovatnog nivoa“.
Kaže da prema rečima njenog sagovornika, sve ove naredbe dolaze sa vrha.
„Juče je u Opštini održan sastanak na kom je izričito izdato naređenje o tome, sastavljena je lista od 10 tačaka koje su zabranjene građanima i studentima. Danas se polako pokazuje koje su to tačke. Studenti su se pribojavali da inđijski Dom zdravlja neće dežurati. Međutim biće hitne službe na terenu bez ikakvih problema, tako da je taj deo što se tiče medicinske zaštite i pomoći obezbeđen. I privatno su se ljudi organizovali oko pružanja medicinske pomoći.
Inđija je, kaže urednica In medije, podeljena na dve struje.
„Inđija se bukvalno podelila na dve struje – na one koji žele da pomognu i da budu dobri domaćini i na lokalnu vlast koja je do detalja razmotrila sve načine opstukcije. Građani Inđije, ipak, dočekuju studente u vedroj atmosferi, ali ima i druga strana, pa se jasno vidi ko je za, a ko protiv. Ipak, više je onih koji su se uključili u celu organizaciju oko ovog događaja“, kaže ona.
Podsetimo, tokom prethodnog marša 30. januara ove godine, studenti su, nakon što im je odbijen zahtev da prespavaju u sportskoj hali u Inđiji, bili prinuđeni da prenoće pod vedrim nebom na fudbalskom terenu u inđijskim Lejama.

Prema svedočenjima učesnika i građana, lokalna samouprava je tek dva sata pre njihovog dolaska ponudila da studenti pošalju dopis kako bi eventualno bio otkazan termin u hali. Predlog je odbijen jer studenti nisu želeli da se u poslednjem trenutku sele na drugu lokaciju, niti da se pojedinac izdvaja kao podnosilac zahteva.
Građani Inđije tada su sami organizovali doček i doneli ćebad, hranu i tople napitke, dok su pojedini nudili smeštaj u svojim domovima. Studenti su to odbili, ne želeći da se razdvajaju.
Tokom noći su građani palili logorske vatre kako bi se studenti ugrejali, a fotografije i snimci mladih ljudi koji su u januaru spavali na otvorenom, dok se na njihov prtljag hvatao mraz, obišli su celu Srbiju.