Foto: Goran Srdanov/Nova.rs/TANJUG/Video

Aleksandar Ivanović, arhitekta i konzervator, najozbiljniji je kandidat za novog direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, jedne od ključnih institucija, čije bi odluke omogućile rušenje kompleksa Generalštaba, saznaje Nova.rs. Ivanović je u stručnim krugovima poznat kao jedna od retkih osoba koja smatra da pomenute zgrade ne zaslužuje zaštitu kao spomenik kulture i kao takav idealan za direktora institucije koja mora da aminuje da firma zeta Donalda Trampa bez problema može da gradi na tom prostoru.

Mesto direktora je upražnjeno pošto je, kako je Nova.rs već pisala, dosadašnja direktorka Olivera Vučković podnela ostavku nakon pritisaka koji traju već mesecima da učestvuje u odlukama koje bi omogućile da se sa kompleksa Generalšaba skidanje zaštite spomenika kulture.

Olivera Vučković Foto:Amir Hamzagić/Nova.rs

Ostavku je podnela i direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Dubravka Đukanović. Podršku dvema direktorkama je pružila i većina zaposlenih u obe institucije, koji su se u otvorenom pismu državnim institucijama, ali i javnosti upozorili da zaštita ni u kom slučaju ne sme da bude skinuta sa ovih zgrada, koje se vode kao četiri kulturna dobra.

Dubravka Đukanović Foto:Screenshot/Youtube/Ariadne NoviSad

I Sekretarijat kulture grada Beograda i Ministarstvo kulture Srbije, kao osnivači dveju institucije, kojima su prosleđene ostavke, uporno ćute o svemu. Njihov zvanični stav se nije čuo čak ni posle javnog obraćanja više od 50 konzervatora iz Republičkog zavoda i njih tridesetak iz istovetne institucije na gradskom nivou, u kojima otvoreno staju u odbranu odluke da pomenuti kompleks bude zaštićen kao kulturno dobro.

Generalštab Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Međutim, to ne znači da nadležni ne rade ništa po tom pitanju. Uveliko se traga za ljudima iz struke, koji bi mogli da izađu sa suprotnim stanovištem, odnosno koji su spremni da potvrde da kompleks Generalštaba ne zaslužuje status kulturnog dobra, posebno zgrade srušene u NATO bombardovanju 1999. godine, inače rad čuvenog jugoslovenskog arhitekte Nikole Dobrovića.

„Ono zbog čega je Generalštaba kulturno dobro, više ne postoji“

Prema informacijama Nova.rs, jedan od najozbiljnjih kandidata je Aleksandar Ivanović, arhitekta i konzervator, koji je svojevremeno radio u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika.

Ivanović je na pitanje Nova.rs da li je istina da će biti novi čelni čovek ovog zavoda, samo ljutito rekao nema komentara.

“Nema komentara, ne znam ništa o tome i ne bih da se izjašnjavam. Ko ste, ustvari, vi da me to uopšte pitate”, bio je odgovor na pitanje da li bi prihvatio tu funkciju ako mu bude ponuđena.

Aleksandar Ivanović Foto: TANJUG/Video

Mada Ivanović ne želi da priča o tome, više je nego jasno zašto vlast vidi njega na tom mestu. Naime, on je jedan od retkih, ako ne i jedini iz stručnih krugova, koji je u poslednje vreme javno ocenio da kompleks Generalštaba ne bi trebalo da ima status kulturnog dobra.

„Elementi zbog kojih bi se Generalšatab mogao u vreme kada ih je posedovao i kandidovati sa nivoa prethodne zaštite u proglašenje za tzv. kulturno dobro i spomenik kulture, u proceduri koja je zakonski poznata po Zakonu o kulturnim dobrima, sada više ne postoje“, rekao je Ivanović za Tanjug u martu ove godine.

Dapače, on smatra, kako je rekao tada, da sada kada ovaj objekt više nema elementa da bude kulturno dobro i kriterijume koje ga svrstavaju u povlašćen status prostora, službe zaštite su dužne da odreaguju. Iz ove izjave se jasno vidi da Ivanović ne bi imao ništa protiv da kompeks izgubi status kulturnog dobra.

Interesantno je da je na pitanje šta kao arhitekta i konzervator misli da bi trebalo da se uradi sa ovim prostorom, odgovorio da je interes grada i države da ovu lokaciju vrednu više stotina miliona evra privede svojoj nameni u skladu sa prostorom koji postoji.

Generalštab Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Ovaj stav čini ga idealnim kandidatom, po merilima i potrebama sadašnje vlasti, za čelnog čoveka institucije koja bila jedna od ključnih u procesu za skidanje te zaštite. Tu njegovu izjavu prenela je većina provladnih medija, a neki su je plasnirali i uz ocenu da “nakon 25 godina neko ima petlju da reši problem koji niko ranije nije rešio”.

„Najgora noćna mora“

Međutim, zaposleni u institucijama koje se bave zaštitom spomenika kulture, ni izbliza ne dele oduševljenost prodržavnih medija ovim arhitektom.

“Imenovanje Aleksandra Ivanovića je nešto čega se svi mi pribojavamo, to je kao najgora noćna mora. U pitanju je čovek koji je na osnovu rodbinskih veza došao u Zavod i polagao za konzervatora, da bi se ubrzo sa većinom kolega posvađao i otišao. On u suštini nije konzervator, jer sigurno 20 godina nije radio ništa ozbiljno u toj oblasti. Niko nije toliko neodgovoran da mu da bilo šta da radi”, objašnjava za Nova.rs izvor iz stručnih krugova, koji je želeo da ostane anoniman.

Ukoliko uz svu bojazan kolega, Ivanović preuzme rukovođenje Zavodom za zaštitu spomenika kulture Beograda, uz njega vlasti će biti potreban neko sličnih stavova u Republčkom zavodu za zaštitu spomenika kulture da pred Ministarstvo stigne predlog da se Generalštabu ukine status kulturnog dobra.

Generalštab Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Naime, mada prema zakonu, predlog odluke da se ukine svojstva kulturnog dobra i da se neko dobro briše iz registra priprema Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i upućuje ga preko Ministarstva Vladi.

U praksi, kako objašnjava sagovornik Nova.rs iz institucija za zaštitu spomenika, Republički zavod takve akte priprema na osnovu predloga koji stižu iz takozvanih teritorijalnih zavoda, odnosno institucija koje su na određenom prostoru zadužene za zaštitu spomenika. To bi u ovom slučaju bio Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Ako bi iz gradskog zavoda stigao takav predlog, republička institucija ne mora po automatizmu da ga prihvati, pa je tako i na državnom nivou potreban neko Ivanovićevih stavova, ko bi pristao na skidanje zaštite.

Kao moguća naslednica Dubravke Đukanović na mestu direktorka Republičkog zavoda u određenim kulturnim krugovima navodi se sadašnja direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković. Kako navodi izvor Nova.rs, ona je pomenuta nadležnima u resornom ministarstvu kao vrlo operativna i sposobna osoba za takvu funkciju.

Jelena Medaković Foto:TANJUG/ VLADIMIR SPORCIC/

Sama Jelena Medaković kaže za Nova.rs da nije dobila takvu ponudu, kao i da je ne očekuje.

“Možda je moje ime pomenuto jer sam jedno vreme radila u Republičkom zavodu. Zatekli ste me s tim pitanjem. Ja imam svoju misiju na sadašnem radnom mestu, kojoj sam u potpunosti posvećana”, odgovorila je kratko direktorka Muzeja grada Beograda na pitanje da li bi prihvatila novu funkciju ukoliko joj bude ponuđena.

Četiri kulturna dobra

U nedavno pismu koje je 50 konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika uputili predstavnicima države i javnosti navodi se da na prostoru na kome se planira izgradnja novog kompleksa zgrada kompanije zeta Donalda Trampa postoje četiri nepokretna kulturna dobra.

  • Zgrada Generalštaba izgrađena od 1924. do 1928. godine prema projektu ruskog arhitekte Vasilija Vilhelma Baumgartena utvrđena za kulturno dobro 1984. godine
  • Kasarna VII puka koja je podignuta krajem XIX veka prema planovima arhitekte Dragutina Đorđevića utvrđena za kulturno dobro 1992. godine
  • Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane podignute između 1955. i 1965. godine prema projektu arhitekte, urbaniste i profesora Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Nikole Dobrovića utvrđene za nepokretno kulturno dobro 2005. godine
  • Područje uz Ulicu kneza Miloša u Beogradu koje je počelo da se razvija u vreme vladavine kneza Miloša kao državni, administrativni i vojni centar srpskog Beograda, utvrđeno za nepokretno kulturno dobro 2020. godine.

Bonus video

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare