Odlazeće leto biće upamćeno po nezapamćenim vrućinama i sva je prilika da ćemo morati da se navikavamo na ekstremno visoke temperature. Ali, ne moramo i na česte nestašice vode kojima su brojni građani u julu i avgustu bili pogođeni. Rešenje postoji, ali institucije ne reaguju adekvatnim merama. Ili reaguju tek pošto ih alarmiraju građani, kao što je to uradila i jedna influenserka.

„E, sad, gospodine gradonačelniče, odakle da počnem? Jer mislim da je neljudski da se nema vode u 21. veku dve nedelje. Ne radi se o tome da neko treba da pije vodu, već se radi o tome da treba vode za spremanje, za živinu, za kupanje i za mnoge druge stvari. Nemojte ovo shvatiti lično, takav mi je posao. Moj je da čuvam decu. I pomažem baki i deki“, rekla je Milica Polskaya, influenserka, prenosi N1.

Za pomoć baki i deki iz sela Grlište, ova influenserka, čiji profil na Instagramu prati više od 350.000 pratilaca, obratila se Bošku Ničiću, gradonačelniku Zaječara.

On joj je odgovorio na Fejsbuku.

„Kvar na tupižničkom vodu je saniran i baba, kokoške i bašta mogu mirno da spavkaju. Čekamo, sa radošću, sledeći faul zbog koga ćemo morati da se dopisujemo. Usput, za one koji su dobornamerni i misle da se zbog ovog silikonskog „ataka“ nerviram, neka se opuste – ovo mi je razbibriga dok sam na odmoru“, napisao je Boško Ničić, gradonačelnik Zaječara.

Foto:TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ

Mali, gotovo pravi influenserski rat na društvenim mrežama okončan je rešenjem problema vodosnabdevanja u delu sela kraj Zaječara.

Grlište je bilo jedno od desetina mesta u Srbiji koje je ovog leta bilo pogođeno nestašicom vode. Inicijativa „Pravo na vodu“ mapirala je 65 gradova, opština i sela koji su se ovog leta bili bez vode. Što zbog restrikcija, što zbog kvarova na vodovodnim mrežama. Međutim, u više od deset mesta, prema podacima Inicijative „Pravo na vodu“, uzrok nestašice vode ostao je nepoznat.

Tokom jula i avgusta, ekipe N1 obilazile su meštane pogođene nestašicom i na temperaturama višim od 40 stepeni. A poslednji put, pre svega nekoliko dana u Gornjem Milanovcu. Međutim, vapaji su stizali i iz Padinske Skele, Malče i drugih mesta širom Srbije.

„Mi nemamo vode po 12 sati, to stvarno nema smisla. Nestane u 10 i dođe u 11, 12 u noć.“

Pročitajte još:

„Katastrofa jedna. U 21. veku da mi doživljavamo to.“

„Ovde 3, 4 kuće imamo svi bebe, pelene… Jako je teško.“

„Pod jako sunce, da mi nemamo vodu. To je zadnja reč, to je zadnja reč!“

Ali leto 2024. neće biti i poslednje bez čestih nestašica. Prema procenama, u naredne dve decenije ponoviće se više puta, a do kraja veka, takvo, vanredno stanje moglo bi da postane i redovno. Ipak, nepovoljni klimatski uslovi nisu jedini problem.

Strahinja Micić Foto: Nevena Mitrović

„S druge strane, stvara se problem upravljanja vodovodnim sistemima koji se tiče javnih komunalnih preduzeća koja obavljaju tu delatnost, a koja nemaju specijalizovane planove, specijalizovane timove za pronalaženje curenja, zatim pronalaženje divljih priključaka i tako dalje“, kaže Strahinja Micić, iz  „Inicijative Pravo na vodu“.

Sagovornik N1 ukazuje na to da su nadležne institucije odavno morale da rekonstruišu vodovodne mreže i gubitke svedu na prihvatljiv nivo. Prema njegovoj proceni, za takav poduhvat država bi morala da izdvoji oko 800 miliona evra.

BONUS VIDEO: U Gornjem Milanovcu restrikcije, a vodomeri – vrte: „Voda negde nestaje“

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare