Šetnja oko opštine, "svelitijumski sabor" u Loznici, Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Cena litijuma ovog juna pala je na oko 13.000 dolara po toni, što je najniža vrednost ovog metala u poslednje skoro tri godine. Ako uporedimo sa 2022, to je pad cene od oko 80 odsto. To navodi na pitanje šta sledi posle buma pa kraha cene „belog zlata“ i koliko se isplati rudariti ga.

Prema podacima nemačke platforme Statista, tona litijuma 2021. koštala je u proseku 12.600 dolara, nakon čega je usledio nagli skok u 2022, kada je tona ovog metala dostigla cenu od 68.100 dolara. Ipak, strmoglavi pad cene krenuo je u decembru iste godine, a sada se ona spustila na nivo iz 2021.

Ove promene strani mediji i analitičari objašnjavaju time da ponuda nadmašuje potražnju i navode da se trenutni pad cena litijuma može pripisati usporavanju rasta prodaje električnih vozila u Kini.

Kako piše sajt Carbon Credits, kao odgovor na pad cena, kineske kompanije preduzimaju mere kao što su smanjenje proizvodnje, ali dodaje da je tržište električnih vozila još uvek u ranoj fazi i da ima dosta prostora za rast, pa će potražnja za litijumom nadmašiti ponudu onda kada električna vozila postanu „mejnstrim“.

PROČITAJTE JOŠ

Blumberg takođe predviđa da će do kraja decenije globalna potražnja porasti za skoro pet puta, zbog, kako navode, rastuće potražnje baterija za električna vozila.

Sa druge strane, posmatrano kratkoročno, bankarska grupacija Goldman Saks ima pesimistične prognoze za litijum. Oni predviđaju da će njegova cena nastaviti da pada do kraja 2024. godine.

Sličnih pogleda je i ekolog Igor Radošević, koji poručuje da je pad cene još jedan dokaz da litijuma ima širom sveta, i da Srbija u tome ne bi imala monopol.

Igor Radošević Foto: Privatna arhiva

„Država je forsirala priču da litijum postoji samo kod nas, a ovi podaci su dokaz da to nije istina. Stručnjaci iz različitih oblasti jednoglasno su rekli da se litijum nalazi svuda po Evropi. Ima ga tri puta više u Nemačkoj, ima ga u Finskoj, Portugalu. Na Balkanu ga ima u okolini Zagreba, u BiH, Albaniji, S. Makedoniji, Bugarskoj. Pošto je krenula velika pomama za litijumom zbog priče da je u njemu budućnost, ljudi su krenuli da forsiraju otvaranje nalazišta na svim mogućim lokacijama. Poenta i glavni problem je što će to u Evropi mnogo teže da ide, jer EU za razliku od Srbije koja je maltene zemlja Trećeg sveta, bez poštovanja ekoloških standarda ne može da se progura litijum“, kaže on.

Ovaj ekolog smatra da će cena litijuma nastaviti da pada, jer, kako pojašnjava, ovaj metal polako postaje zastarela tehnologija, s obzirom na to da su neke zemlje već uveliko razvile baterije na vodonik, koje obavljaju identičnu, ako ne i efikasniju ulogu od litijumskih.

„I Ilon Mask je rekao da su Kinezi jedina konkurencija na tržištu automobila. Oni su već razvili priču električnih automobila sa natrijum-jonskim baterijama koje će uskoro da preplave tržište. Natrijum-jonske baterije ne uništavaju životnu sredinu, mogu se naći bilo gde, svaka zemlja ih ima. A mi sad otvoreno uzimamo rudnike koji će da funkcionišu sa zastarelim metodologijama, jer investitori smatraju da je Srbija zemlja Trećeg sveta, i ne žele da najnovije tehnologije koriste ovde. Njih čuvaju za Evropu“, dodaje Radošević.

Opširnije pročitajte na portalu Danas.

BONUS VIDEO Newsnight: Rudnici litijuma širom sveta – borba koja traje?

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare