Meksiko policija
Meksiko policija Foto:EPA-EFE/Sashenka Gutierrez

Zbog čega je UN 30. avgust proglasio Danom nestali posebno je vidljivo u Meksiku. Tu svake godine nestane na hiljade ljudi. Borci za ljudska prava okrivljuju državu, jer deo njenih službenika sarađuje sa narko-kartelima.

PROČITAJTE JOŠ:

Kaktusi, kamenje, planine i sivi pustinjski pesak i tu i tamo poneka spaljena i napuštena ruševina. Nema se šta više videti u podnožju planine Picachos del Fraile u blizini industrijskog grada Montereja na severu Meksika. Verovatno su zato narko-karteli i odabrali ovo mesto da ubiju i sahrane svoje protivnike. 2010. godine rat narko-kartela je posebno žestoko besneo u ovoj regiji. Na stotine ljudi je nestalo.

Sizifov posao: Preko 4000 masovnih grobnica

Neki su oteti da rade za kartele ili krijumčare drogu. Druge su snage bezbednosti uhapsile pre nego što su nestali. U julu prošle godine deset pripadnika autohtone etničke grupe Jakui nestalo je u državi Sonora dok su gonili stoku na aukciju, koja se održavala na lokaciju udaljenoj 85 kilometara. Rođaci nestalih sumnjaju da je njihov nestanak povezan sa otporom, koji su pružali realizaciji rudarskih projekata, prenosi Dojče vele.

Anonimna dojava otkrila je da neke od žrtava leže u pustinjskom pesku na vratima Montereja. Sada forenzičari iz regionalnog Tužilaštva traže mrtve. Žutom plastičnom trakom označeno je područje veličine fudbalskog igrališta. Nekoliko službenika u belim kombinezonima kopa po zemlji motikama i lopatama. Ako pronađu kost, prosleđuju je svojim kolegama, koji ispod plastične cerade četkicama uklanjaju pijesak sa pronađenih posmrtnih ostataka i stavljaju ih u numerisane prozirne plastične vrećice. Odatle se kosti prebacuju u Državno tužilaštvo, pravi se DNK-analiza i materijal upoređuje sa bazom podataka najbližih članova familije nestalih.

U zemlji, koja je skoro šest puta veća od Nemačke, potraga za 90.000 ljudi koji su nestali je sizifovski posao. Mesta zločina često pronalazi rodbina žrtava. U Meksiku sada postoji gotovo 100 privatnih Brigada za potragu. U njima ima pekara i poljoprivrednika, vlasnika radionica i majki koji traže nestale članove porodice. Kroz kurseve, koje su dobili od stranih forenzičara, pripadnici brigada naučili su kako procijeniti svedočenja i kako pravilno iskopati ljudske ostatke. Sada je pronađeno preko 4.000 tajnih masovnih grobnica i više od 6.900 žrtava.

Nagriženi odnosi sa državom

U Meksiku su se promenile tri vlade od početka rata protiv narko-mafije 2006.godine i svaka je bila druge političke orijentacije. Ali tragediji tu nije kraj: samo u prethodnoj godini je nestalo još 4.960 ljudi – iako predsednik Andres Manuel Lopez Obrador voli govoriti o „nasleđu“ svojih prethodnika. Tokom predizborne kampanje 2018. obećao je da će pomoći žrtvama rata protiv narko-kartela i zaustaviti krvoproliće. To nije uspelo. Državni sekretar za ljudska prava Alehandro Encinas stalno priča o uspešnim istragama, o kursevima obuke za regionalne istražne organe i naglašava kako je u pandemijskoj 2020. godini broj prijava za nestale osobe pao za 22 odsto.

Ali odnosi između rodbine nestalih i meksičke vlade su izrazito loši a poverenje više nego poljuljano. U aprilu je vladajuća stranka Morena odlučila reformirati Javno tužilaštvo. Reforma, koja zanemaruje preporuke aktivista za ljudska prava i UN -a, oslobađa Opšte javno tužilaštvo (FGR) od obaveze koordiniranja potrage za nestalima. Kontrola javnog tužioca, koja je uvedena tek 2018. godine, također je oslabljena, kao i obaveza da se rodbini omogući uvid u dosijee ili pruži mogućnost da zatraži nezavisna mišljenja veštaka, izjavila je za portal „Animal Politico“ Volga del Pino, savetnica organizacije „Nacionalni pokret za naše nestale“. Razlog tome je, prema navodima posmatrača, činjenica da su delovi snaga državne bezbednosti radili u dogovoru sa kartelima droge i bili uključeni u masovne otmice i nestajanja ljudi.

„Ne prebacujte teret na porodice“

Istrage su sada ponovo u nadležnosti regionalnih državnih tužilaštava, a samim tim i onih organa koji su uvek bili u žiži kritika. Državno tužilaštvo je od 23.000 ljudi, koji su nestali u Meksiku od 2018. godine, samo trećinu registrovalo kao žrtve zločina, što povlači sa sobom obavezu da se krene sa istragom, kritikovala je američka organizacija za ljudska prava „Vašington Ofis za Latinisku Ameriku“ (WOLA). Većina nestalih maloletnih lica bile su devojčice, ali nijedna državna institucija čak niti ne razmatra trgovinu ženama, istakli su saradnici ove američke organizacije.

„Porodice imaju pravo da budu uključene u istragu i potragu za nestalima“, kaže Stefani Brever iz WOLA -e i zaključuje: „Ali to ne znači da je u redu da država prebacuje teret istrage na porodice, izlažući ih velikom riziku.“

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar