Crvena zvezda je Evroligu završila na desetom mestu posle poraza od Bajerna u Minhenu i plej-inu, dok je Partizan bio na kraju 12. na tabeli. Ipak, iako sezona još nije okončana i crveno i crno-bele tek očekuju najvažniji mečevi, i jedni i drugi već uveliko razmišljaju o sezoni 2025/26.
Budućnost Evrolige sa ulaskom NBA lige i FIBA u celu priču postala je upitna kada gledamo u daleku budućnost, ali malo je jasnija ako gledamo u ovu blisku. Portal „Eurohups“ preneo je svoja saznanja o temi koja je u ovom trenutku najaktuelnija kada je evropska košarka u pitanju.
Evroligu će naredne sezone činiti 12 od 13 ekipa koje se nalaze među vlasnicima licence – Real Madrid, Barselona, Baskonija, Olimpijakos, Panatinaikos, Fenerbahče, Anadolu Efes, Olimpija Milan, Makabi Tel Aviv, Asvel, Bajern Minhen, Žalgiris – dok će moskovski CSKA, ukoliko ne bude baš nekih tektonskih promena, propustiti i narednu sezonu.
Dva dodatna tima biće gotovo sigurno Monako kao najbolji tim koji je do Evrolige stigao preko Evrokupa, te Hapoel iz Tel Aviva, aktuelni osvajač Evrokupa.

Preostala mesta – četiri ili šest – popuniće prema najavama Pariz, Partitzan, Crvena zvezda, Virtus, Alba, te Dubai ili Valensija.
U slučaju da bude doneta odluka da Evroliga bude proširena na 20 timova, šest od ovih sedam ekipa će biti u takmičenju. Ukoliko pak ostane isti broj učesnika, tri ekipe će naredne sezone biti van.
Tri ekipe koje imaju prednost u odnosu na ostale jesu Pariz, Partizan i Zvezda, a poznato je i kakvu ponudu je Evroliga predstavila večitima.

Naime, Evroliga je ponudila trogodišnji ugovor u kojem beogradski klubovi moraju da plate po pet miliona evra i da se odreknu prihoda od TV prava i marketinga. U prevodu, platite da se igrate sa nama, a ne dobijate ništa osim pozivnice.
Kao da takva ponuda nije dovoljno nepristojna, neki bi rekli i ponižavajuća, nego u pomenutih 5.000.000 evra ne spadaju dve stavke. Naime, Partizan i Crvena zvezda godišnje moraju da izdvoje još po 500.000 evra. Prvo moraju da uplate depozit za kazne u iznosu 250.000 evra, a poznato je da večiti najviše plaćaju Evroligi na ime kazni zbog ponašanja navijača. Drugih 250.000 namenjeno je za sudije, što plaćaju svi klubovi, ali je u odnosu na tekuću sezonu ta suma porasla za 60.000 evra po ekipi.

Identične uslove kao večiti rivali, bez dela za kazne, dobili su i Virtus iz Bolonje i Dubai.
Ključna će biti i odluka o potencijalnoj podeli timova na dve konferencije, nešto nalik na NBA ligu. U tom slučaju, svaka konferencija bi imala po 10 timova i podela bi bila izvršena na Istok i Zapad. Uz večite rivale sa „desne“ strane nalazili bi se i turski, izraelski, te grčki timovi, uz Žalgiris i verovatno Dubai. Ostatak Evrope igrao bi u Zapadnoj konferenciji.
Timovi bi igrali dva puta sa protivnicima iz svoje (18 mečeva) i jednom sa rivalima iz ove druge (10 mečeva). To bi dovelo i do smanjenja utakmica, pa bi regularan deo, prema nekim navodima, brojao 28 mečeva.
Koliko ekipa bi zatim prolazilo u narednu fazu, i dalje se ne zna. Čini se da je četiri premalo, a osam previše, pa bismo možda mogli da vidimo koncept sličan onom u Evrokupu – prve dve ekipe bi prolazile dalje, dok bi videli ukrštanja 3-6 i 4-5, nakon čega bismo dobili još dva učesnika četvrtfinala.
Mnogo je nepoznatih, jasno je da srpski klubovi i nemaju mnogo prostora za manevar, jer alternative gotovo nema, prilično je nezamislivo da ih vidimo u FIBA Ligi šampiona… Bilo je burno u redovima glavnih ljudi Crvene zvezde posle poraza od Bajerna u plej-inu, te je predsednik crveno-belih Željko Drčelić ovom izjavom pokušao da kaže šta misli o pomenutim uslovima.
„Šta smo smo gledali cele sezone, gledali smo i sada. Niko nas ne čašćava, a tretman nam je kao da treba da budemo počastvovani što igramo. Platiš im da te kradu… Sramota“, oštar je bio Drčelić.

Ne tako davno pričao je i Ostoja Mijailović, predsednik Partizana, o budućnosti crno-belih u Evroligi.
„Tokom poslednjih godinu dana, imao sam sastanke sa mnogim vlasnicima ili predsednicima klubova koji imaju vlasnič̣ki udeo u Evroligi. Mišljenje svakog od njih je da smo uspeli da zaslužimo poverenje i danas nas gledaju kao dugoročnog partnera. Stabilizacija kluba na kojoj smo radili godinama, danas se jasno vidi“, rekao je Mijailović.
Srbija će biti i organizator Evropskog prvenstva za vaterpoliste od 10. do 25. januara 2026. godine, a grad domaćin biće Beograd. Čelni ljudi odredili su datume, opredelili se da šampionat bude zimski, umesto letnjeg, a to će se, izvesno, ticati Crvena zvezde i Partizana. Prema svemu sudeći prvenstvo će biti organizovano u Beogradskoj areni, što znači da će samim tim večiti rivali morati da potraže novi dom u tom periodu što se mečeva Evrolige tiče i to može da napravi prilične organizacione probleme.
Pitanje je veliko i na kom terenu, i uopšte u kojoj zemlji i gradu će izraelski timovi igrati domaće mečeve. Makabi je to prethodne dve sezone radio u beogradskoj hali „Aleksandar Nikolić“, ali sada se u priču uključio i Hapoel iz Tel Aviva kao osvajač Evrokupa, koji sa klupe predvodi Dimitris Itudis. Neko kome su Beograd i Srbija i te kako bliski, i ko zna kako se osvajaju trofeji.
Hapoel je sezonu drugog po jačini evropskog takmičenja igrao u Bugarskoj, u „Samokov areni“ udaljenoj 60 kilometara od Sofije, ali ta dvorana sa kapacitetom od 2.500 mesta ne ispunjava osnovne uslove za Evroligu. Eto još jednog problema o kojem će čelni ljudi elitnog takmičenja morati da razmišljaju, pa nije isključena mogućnost da Beograd bude poprište i derbija Tel Aviva.
BONUS VIDEO UŽIVO sa Andrejem i Oliverom na kraju meča Panatinaikos – Crvena zvezda