Psihološkinja i psihoanalitičarka Vesna Brzev-Ćurčić gostovala je u podcastu Snaga uma, gde je govorila o prirodi seksualne traume stečene u ranom detinjstvu, ali i o seksualnim traumama od preživljenog seksualnog nasilja, stečenim u periodu adolescencije i u zrelom dobu. Tokom razgovora, skrenula je pažnju na osetljivost ove traume o kojoj je preživelima izuzetno teško da progovore, ali i za koju i dalje kao društvo nemamo dovoljno saosećanja da bismo sve njene delikatnosti razumeli i reagovali kako treba:

– Takve stvari se uče od malih nogu. Deca se vaspitavaju od obdaništa o tome šta sme, a šta ne sme. Postoji „Pravilo donjeg veša“, koje kaže da niko ne sme da te dira dokle ti dođu gaćice i majica. Odatle se kreće, pa se onda radi kroz školu na podizanju svesti.

Mi to sve nemamo. Udžbenik za osmogodišnje škole, gde se pominje seksualno zlostavljanje, seksualno vaspitanje i tako dalje je izbačen iz upotrebe, zato što je na jednom mestu pisalo da postoje deca koja se istopolno vole. To je zgrozilo ne znam koga i sve je povučeno. Da li razumete dokle mi idemo? Umesto da se časovi psihologije koriste da se o takvim stvarima govori, umesto da se časovi biologije koriste
da se o takvim stvarima govori, časovi sociologije i razredni čas, a ne da samo sabiramo izostanke i gledamo ko je škripao stolicom a ko nije. Mi kao društvo nismo dovoljno zreli da bismo imali empatiju za ljude koji pate. Tek kad se to digne na ne znam koji stepen, onda ćemo slati poruke podrške na društvenim mrežama, pa će da se razdvoje oni koji su za podršku žrtvi i oni koji su protiv. Ti koji su protiv, ti su gori zlostavljači od onog zlostavljača.

To kakve poruke dobijaju devojke koje su progovorile, to je nedopustivo – istakla je Brzev-Ćurčić u novoj epizodi podcasta Snaga uma na
našem portalu.

BONUS VIDEO: Podcast Snaga uma: Vesna Brzev-Ćurčić

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare