Švajcarska
Švajcarska; Foto: David Taljat / Alamy / Alamy / Profimedia

"Moj je život Švicarska - skoro pa savršen", otpevao je Dino Merlin, a reputacija ove zemlje učvršćuje se s novom listom najboljih zemalja sveta.

Švajcarska se treću godinu zaredom našla na prvom mestu liste najboljih zemalja sveta koju objavljuje U.S. News & World Report, a koja je prilično uvredljiva za Srbiju. Zanimljivo, Švajcarska je i jedna od zemalja u koje se Srbi najviše sele.

„Poznata po neutralnosti“

Švajcarska je u izveštaju predstavljena kao „mala država u centralnoj Evropi koja se sastoji od oko 41.285 kvadratnih kilometara isklesanih alpskih glečera, jezera i dolina. To je jedna od najbogatijih zemalja na svetu i vekovima je poznata po svojoj neutralnosti“, napominje se, a onda nižu i drugi aduti ove zemlje.

„Švajcarska ima nisku nezaposlenost, kvalifikovanu radnu snagu i jedan od najvećih bruto domaćih proizvoda po glavi stanovnika u svetu, prema CIA World Factbook. Jaku ekonomiju zemlje pokreću niske stope poreza na dobit, visoko razvijen uslužni sektor predvođen finansijskim uslugama i visokotehnološka proizvodna industrija“, navodi se.

Posebno se ističe da se zemlja, koja se sastoji od 26 kantona i administrativnog glavnog grada u Bernu, ponosi svojom raznolikošću i dom je regiona sa različitim kulturnim identitetima, a da su zvanični jezici nemački, francuski, italijanski i retoromanski. Takođe, primećuju da su „kulturni doprinosi zemlje u nesrazmerni njenoj maloj veličini“. Ipak, čini se, najviše se hvali njena neutralnost koja je, kako stoji u izveštaju, „privukla neke od najvećih svetskih umova da emigriraju, uključujući Džejmsa Džojsa, Džordža Bajrona i Voltera“.

„Kao rezultat toga, Švajcarska, posebno Ženeva, je popularna lokacija za sedište međunarodnih organizacija, kao što su Međunarodni komitet Crvenog krsta i Ujedinjene nacije, iako se Švajcarska pridružila tek 2002. godine. Zemlja nije članica Evropske unije, ali ima članstvo u MMF, WTO i Svetskoj banci“.

U ovom rangiranju imala je izetno visoke ocene u nekim od najvažnijih kategorija – po kvalitetu života ova je zemlja na trećem mestu s indeksom 96,5; otvorenost za biznis joj je 99,7, društvena svrha 90.3, preduzetništvo 85,3, agilnost 74,2… Sve to uzimate u obzir kad razmišljate o tome gde biste voleli da živite, a u jednoj diskusiji na Facebook grupi Srbi u Švajcarskoj ispostavilo se da ipak nije sve baš tako lagano.

Na šta se najviše žale Srbi u Švajcarskoj

Ženeva Foto:shutterstock

„Osobe koje žive u Švajcarskoj, pitanje za vas… Kakav je život tu?“, upitala je jedna Tamara i na svoje pitanje dobila bezbroj komentara. Žale se Srbi u Švajcarskoj na sve i svašta – što je sivo vreme „300 dana u godini“; što „samo vazduh ne plaćaš“; što je „gužva kao u konzervi sardina“; što je „samo rad i rad“ i „jedva čekaš penziju da pobegneš“…

Ipak, većinom se slažu da je „bolje nego kući“, zbog čega, uostalom, i biraju da žive tamo. Osim, naravno, retkih koji su najavili da „još pet godina pa pakuju kofere i vraćaju se u Srbiju“ i nekolicine onih koji su priznali da se baš i nisu snašli u „Švici“.

Komentar koji je potegao raspravu za sebe glasi: „Život u Švajcarskoj je lep ako rade dve osobe, ali ako radi jedna jako težak, jer je ovde sve jako skupo! Stan, zdravstveno, i hrana. Sve u svemu može lepo da se živi ko zna dobro da rasporedi novac, uvek može da se priušti letovanje i zimovanje.“

Na njega se nadovezalo više od 60 novih koji donose različita iskustva.

„Kad dvoje rade 100%, ili jedno manje npr 80% može se lepo živeti i jako puno uštedeti. Sa višom školom bez fakulteta, plata je u proseku 6.000-6.500 bruto, neto je 5.800. Stan za višečlanu porodicu, normalna gradnja da nije luksuz, četvoroiposoban stan je 1.900-2.200. Ja plaćam svoju Krankenkasse 510 chf. Za četvoročlanu porodicu mesečno ti treba najmnanje 1.500-2.000 na hranu. Gde su računi za struju, vodu, net, porez“, dala je primer jedna žena, a nešto kasnije izložila i svoju situaciju.

„Ja sam završila za FaGe, sestra mi je završila za učiteljicu i nema ni 8.000 chf. Sa 26 godina sam kupila stan u izgradnji Kanton Aargau, muž mi je ekonomista. Da bi kupili stan i dobili cinc od banke morali smo doneti platne liste. Da je samo jedno radilo, ne bi dobili kredit“, objasnila je,

Inače 1 švajcarski franak je 1,06 evra, a Ženeva je nedavno proglašena za najskuplji grad na svetu – pogledajte koliko je skuplje nego u Beogradu, nije ni čudo što se uglavnom svi žale na cene.

„Trećina stanovništva ne mora da radi puno radno vreme“

Neki su ipak, na te tvrdnje istakli da „može i jedna osoba da radi ako dobro zarađuje; pa ne rade svi za minimalac“, te da se tamo „diplome cene i plaćaju; a kakve su, koliko su jake te diplome, znači i plate, zavisi čisto od osobe do osobe“. Više njih napomenulo je da trećina stanovništva ne radi „jer ne mora“, ili bar ne puno radno vreme.

„Trećina stanovništva radi Teilzeit, znači ne puno radno vreme. Uglavnom 60-80%. Ja sam sad dobrovoljno smanjio na oko 60%. Krankenkasse plaćate u zavisnosti od franšize, isplati se biti zdrav… Zavisi od kantona, opštine. Ko biciklom ide na posao uštedi a i čini dobro svom zdravlju, na primer. Koliko god su cene, odavde se ne ide, već i dalje neprekidno dolazi. Prošle godine rekordnih novih 103.000 legalno novonaseljenih, 68% iz EU. Najniža minimalna satnica sveta je ovde, kantoni odlučuje kako je gde. Ali, sve zavisi kako se troši…“, prokomentarisao je član grupe koji tvrdi da je njegova četvoročlana porodica godinama živela od jedne plate.

„Evo konkretnije: 5.800 je prosečna plata. Sa višom školom imate podosta više (naša ćerka je sad u tome), a fakultetski preko 10.000. Ja sam godinama hranio nas 4 sa mojom jednom platom, jer sam se školovao, na vreme, u starosti jeste teško. Eto vam najkonkretnije. Putovali smo na 4 kontinenta, više puta godišnje, na Kineski zid, sad idemo na Olimpijske igre – evo Vam najiskreniji podaci. Ne pravim se važan, ali ste hteli konkretno. Kupili smo stan, novi, pre 15 godina… Koliko god je nekome teško ovde, gore mu je u otadžbini, jer inače ne bi dolazio“, zaključio je.

I tako se na kraju opet svelo na „kako se ko snađe“.

„U Švajcarskoj vlada isti sistem kao u staroj SFRJ. Imaš jedan stub na koji možeš da se osloniš. Ostalo je sve relativno. Kako se ko snađe“, opominje jedan član grupe.

„Sve zavisi kako se ko snašao. Mnogi i posle dvadeset ili trideset godina jedva uštede i za odmor, drugi pa imaju i malo više, a ima i onih koji ne znaju šta će sa parama. U suštini kad pogledam zemlje u okruženju, pa i šire Švajcarska je top nema dalje. Problem je što ne mogu svi stati u CH“, dodaje drugi.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare