Vrlo veliki grad (pečnika 5 cm i više) mogao bi da postane češći, posebno u južnoj Evropi tokom jeseni i zime. Analiza pokazuje da se rizik od vrlo velikog grada smanjuje u središnjoj Evropi, dok ostaje nizak u Velikoj Britaniji i severnoj Evropi. S druge strane, u južnoj Evropi, posebno u Italiji i okolnim područjima, očekuje se povećanje učestalosti jakog i vrlo velikog grada tokom hladnijih meseci.
Novo istraživanje klimatskih stručnjaka iz Meteorološkog zavoda, Univerziteta Njukastl i Univerziteta u Bristolu upozorava da bi klimatske promene mogle dovesti do ekstremnih vremenskih događaja s gradom prečnika do 5 cm, što može prouzrokovati znatnu štetu na infrastrukturi, usevima i avionima.
Studija, objavljena 27. septembra, zasniva se na evropskim simulacijama visoke rezolucije koje modeliraju buduće promene u pojavi grada uz globalno zagrejavanje.
Prema nalazima, u scenariju visokih emisija gasova staklene bašte, oluje s jakim gradom (prečnika ≥2 cm) verovatno će postati ređe širom Evrope. Međutim, vrlo veliki grad (prečnika ≥5 cm) mogao bi da postane češći, posebno u južnoj Evropi tokom jeseni i zime, prenosi Večernji list.
„Ovi rezultati vrlo su zabrinjavajući jer ukazuju na to da se društvo mora pripremiti za ređe, ali znatno štetnije lokalne pojave grada“, izjavila je profesorka Lizi Kendon, voditeljka klimatskih projekcija u britanskom Meteorološkom zavodu i profesorka klimatske nauke na Univerzitetu u Bristolu.
Dr Abdula Karaman, glavni autor studije, naglasio je složenost efekata klimatskih promena na grmljavinske oluje.
„Naši nalazi pokazuju da modeli visoke rezolucije otkrivaju znatne razlike u odnosu na ranija istraživanja. U budućnosti s porastom temperature od 5 stepeni suočićemo se s ekstremnijim vremenskim uslovima“, upozorio je.
Analiza pokazuje da se rizik od vrlo velikog grada smanjuje u središnjoj Evropi, dok ostaje nizak u Velikoj Britaniji i severnoj Evropi. S druge strane, u južnoj Evropi, posebno u Italiji i okolnim područjima, očekuje se povećanje učestalosti jakog i vrlo velikog grada tokom hladnijih meseci.
„Toplije grmljavinske oluje u budućoj klimi mogle bi pojačati štetu od grada u Sredozemlju“, dodala je profesorka Hejli Fauler sa Univerziteta Njukastla.
„Nedavne oluje s gradom već su prouzrokovale značajnu štetu na imovini, poljoprivredi i infrastrukturi. Moramo delovati proaktivno kako bismo ublažili posledice“, zaključila je Fauler, piše Daily Express.