Dani katalonskog filma, četvrti po redu, biće održani u Beogradu od 23. do 26. oktobra, kao i u Sarajevu, od 6. do 9. novembra.
Na festivalu Dani katalonskog filma, koji organizuje delegacija Vlade Katalonije za Jugoistočnu Evropu, u saradnji s Kinotekom Katalonije, biće prikazano sedam ostarenja iz različitih perioda, koji do sada nisu bili viđeni u Srbiji. Umetnički direktor ove smotre David Pužado oblikovao je selekciju oko teme „Žene, pogledi i disidencije“ i tako u fokus stavio žene ispred i iza kamere, iz vizure priča koje su menjale filmske narative.
Sva ova ostvarenja koja filmu pristupaju kao kritičkom prostoru, prostoru otpora, umetničkom oruđu koje preispituje norme i identitete moći će da se vide u Kinoteci, u Kosovskoj.
Tradicija katalonskog filma seže do samih početaka istorije kinematografije, s obzirom da je prva tamošnja igrana produkcija snimljena još 1897, samo dve godine posle prve u svetu. Poslednjih godina katalonsku kinematografiju karakteriše ekspanzija izuzetnih autorki, podsećaju organizatori.
I festival će 23. oktobra biti otvoren filmom iz 1997. godine „Carstvo čula“, omnibus od pet epizoda koje je potpisalo pet mladih katalonskih rediteljki (Judith Colell, Isabel Gardela, Núria Olivé-Bellés, Teresa Pelegrí i Maria Ripoll). Svaka priča posvećena je senzualnom i erotskom aspektu čula (vid, ukus, miris, sluh i dodir) i pripada različitom dramskom žanru. Jedna od rediteljki je upravo Judit Kolelj, danas nagrađivana autorka i aktuelna predsednica Katalonske filmske akademije.

Među filmovima jesu i oni koji na različite načine istražuju emocije i ljubavne odnose. Takva je romantična komedija „Bum Bum“ iz 1990. debitantsko ostvarenje Rose Vergés, inspirisano legendom o Tristanu i Izoldi, koje na šarmatnan i duhovit način spaja odjek mita sa dinamikom moderne svakodnevice.
Mladić i devojka, razočarani u ljubav, slučajno dospevaju pod dejstvo napitka koji deluje kao ljubavni eliksir. Pod njegovim uticajem počinju da se traže, ne uviđajući da su sve vreme bili mnogo bliže nego što misle – predložak je filma u kom igraju Viktor Lazlo, Sergi Mateu, Fernando Guillén Cuervo, a biće prikazan 24. oktobra u 20.30 sati.
Film je doživeo veliki uspeh kod publike i kritike., a autorka je dobila nagradu Goja za najboljeg reditelja debitanta, tri Nacionalne nagrade za kinematografiju, priznanja Generaliteta Katalonije, Fotogramas de Plata…

Dan kasnije na programu je emotivno, introspektivno ostvarenje „Stvari koje ti nikada nisam rekla“ iz 1996. scenaristkinje i rediteljke Isabel Coixet, koja iza sebe ima priznanja na najvažnijim filmskim festivalima poput Berlinala, Donostije, Venecije…
U Sjedinjenim Američkim Državama, volonter na telefonskoj liniji za pomoć oseti privlačnost prema korisnici servisa, koja pati zbog raskida veze. Oboje su usamljeni, o čemu govore snimci devojke namenjeni bivšem dečku. Autentična atmosfera malog grada u Americi naglašava apsurd emotivnih veza, gde ono najvažnije ostaje neizgovoreno; naizgled, ljudi su blizu, ali tako daleko – potka je filma u kom igraju Lili Taylor, Andrew McCarthy, Debi Mazar…
U okvru Dana katalonskog filma publika će moći da vidi i naslov „Samoća“ iz 1991. (Romà Guardiet), koji je adaptacija istoimenog klasičnog romana Víctora Català, koji važi za feministički roman ispred svog vremena. U fokusu je emocionalna i egzistencijalna samoća glavne junakinje, njena borba za identitet, samosvest i dostojanstvo u okolini u kojoj vlada surovost prirode i ljudi.
Pred publikom će biti i film „Razlog svega“ iz 1994. gde je 15 priča Quima Monzóa poslužilo Venturi Ponsu da napravi prijatnu komediju o mnoštvu osećanja koja prolaze kroz ljudsko srce i um, kao i „Tek kada spavam, jasno vidim“ Jordija Cadene koji je zapravo oživeo stari projekat o katalonskom pesniku Josepu Vicençu Foixu i stvorio fikciju kao sredstvo za poniranje u ličnost i delo velikog pesnika, i „Mater amatísima“ (J.A. Salgot, 1980) u kom na osnovu priča Bugasa Lune autor crta sliku samohrane majke koja žrtvuje svoj život da bi negovala sina sa autizmom.
Tokom manifestacije će biti organizovan sadržajan prateći program, u vidu razgovora i radionica.