0
Arhitekta zgrade Instituta za medicinska istraživanja, koja je nedavno proglašena najružnijom u Zagrebu, ne haje za kritike i tvrdi da je ponosan na svoje delo.
U jeku pandemije koronavirusa u Zagrebu je počela da se gradi jedna od najskuplja zgrada. U hrvatskoj metropoli tada je započet projekt vredan 232 milijuna kuna, što je gotovo 30 miliona evra. Kada je čitav projekat započet Zagreb je trebalo da dobije 8.000 kvadratnih metara najmodernijih naučno-istraživačkih prostora, a sama zgrada pametna i energetski efikasna.
Međutim, taj objekat Instituta za medicinska istraživanja nedavno je proglašen najružnijom zgradom u Zagrebu. Arhitekta i nekadašnja zamenica čelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika Zrinka Paladino pre neki dan je na svom blogu objavila tekst u kojem je istakla kako je često pitaju koju bi zagrebačku građevinu izdvojila kao najružniju, čime je „uvek dovedu u nezgodnu poziciju“. Jer, kako od svih ružnih i tužnih nakarada odabrati onu najružniju, upitala je Paladino. Ipak, imenovala je jednu, onu Instituta za medicinska istraživanja. Obrazložila je to silnim zamerkama, od onih koje se tiču same pozicije, preko onih da se „naginje“ na pešački prelaz, pa veličine, i na kraju da zatvara pogled prema Sljemenu.
„Prva šesterokatnica nasilno ugurana u vrijedni ozelenjeni pojas Ksaverske ceste grubo je narušila vizuru prema Sljemenu, nelogičnim i neopravdanim volumenom nadvila se i nad pješake, a analizom njezina oblikovanja dali bi se ispisati romani. Recentna, a formom, materijalima i teksturama nazadna. Nova, a stara. Golema, surova i bezdušna“, napisala je, između ostalog, Paladino, zaključivši da je to „vrh dekadencije i nasilja nad tim prostorom i njegovim ljudima“.
I taj tekst je, kako piše „Jutarnji list“, izazvao veliku pažnju u Hrvatskoj, a i regionalnoj javnosti. No, na kritike se osvrnuo autor koji je „arhitektonski oblikovao“ to zdanje – Senad Nanić.
– Ja sam autor te građevine, od početka sam u tom projektu, projektant sam arhitekture i glavni projektant, uključen i u projektantski nadzor, deset godina sam se borio za taj projekt. Zgrada Instituta ne narušava vizuru, jer vizure prije gradnje i nije bilo. Vizura prema Sljemenu otvara se tek nakon zgrade Instituta. Taj objekt artikulira prostor koji je do tada bio neartikuliran, njegov volumen proizlazi iz prostornih zahtjeva Instituta i smatram da sam ga riješio na najbolji način – rekao je za „Jutarnji list“ Nanić.
Arhitekta je zaključio da je u poplavi komercijalnih projekata ponosan što novi orijentir u Zagrebu nosi optimističnu perspektivu:
– To je znanstveni institut, a ne prostor za komercijalne svrhe. Opterećeni smo stambenim i uredskim prostorima, a socijalne uloge arhitekture uopće nema. Ovaj objekt je donosi.
Bonus video: Znaju li Zagrepčani ko je Diana Budisavljević