"Odmor bašibozuka" Paje Jovanovića Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Slika je prošla kroz pregled, uzeli smo „anamnezu“ i primetili sitna oštećenja na ramu i ispravili ih, i u određenom trenutku će biti vraćena u depo, a mi ćemo nastaviti da se bavimo njom, rekla je Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda.

Danas, prvog dana otvaranja izložbe čiju postavku osim čuvene slike čine i delovi iz Jovanovićevog legata, Konak je posetilo nekoliko stotina građana.

Virtuelna tura kroz muzej Paje Jovanovića: Maja Gojković, predstavljanje slike „Odmor bašibozuka“  Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Slika „Odmor bašibozuka“, dimenzija 41 sa 32.5 centimetra (u ramu dimenzija 68 sa 60.5 cm), predstavlja jednu od najlepših slika Jovanovićeve orijentalističke faze. Rađena je tehnikom ulja na dasci krajem 19. veka. Odlikuje se izvanrednom minucioznošću detalja, i s izuzetno vešto dočaranim planovima u kompoziciji.

– Uz veliku podršku države, obogatili smo kolekciju Paje Jovanovića, koja ima 211 dela, a sada i jedno više, posvećeno Orijentu ali i prostoru Balkana. Nije ovo anonimna slika, pratimo je od 1994. godine i jedino je naše delo koje se prodalo i u „Kristiju“ i „Sotbiju“. Imamo izuzetnu sliku našeg najcenjenijeg i najpoznatijeg slikara širom sveta. Menja se odnos prema nasleđu i kulturi, i osećamo da smo prvi put u fokusu naše države – rekla je Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda i istakla da se danas osećaju kao da su rangu svetskih muzeja, s obzirom da su „vrednu akviziciju doveli do kraja“.

Ona je napomenula da će posetioci, osim slike, moći da prođu kroz virtuelnu turu Muzeja Paje Jovanovića i da pogledaju nešto malo od ličnih predmeta koje su doneli:

– Takođe, u bašti su panoi sa pričama o njegovim slikama a na izlasku posetioci mogu da se u jednom divnom bogatom Pajinom ramu i fotografišu za uspomenu sa ove izložbe.

Jelena Medaković, direktorka muzeja grada Beograda Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

„Odmor bašibozuka“ se, dodala je, čuva u komori od neprobojnog stakla, ima digitalno merenje uslova koji se nalaze unutra, temperature i jačine osvetljenja, a imamo uvezane uređaje koje prate i mobilni telefoni.

– Tako da su uslovi lakši za kontrolisanje – naglasila je Medaković.

Na naše pitanje šta se planira sa ovim delom nakon završetka izložbe, odgovorila je:

Delo je dobilo svoj opremljen prostor, posebnim fizičko-tehničkim merama, uslovima i parametrima koje konzervatorske mere nalažu i u datom trenutku će biti vraćena u depo. I nastavićemo da se bavimo njom.

– Slika je prošla kroz pregled, uzeli smo „anamnezu“. Primetili smo sitna oštećenja na ramu i ispravili ih. Delo je dobilo svoj opremljen prostor, posebnim fizičko-tehničkim merama, uslovima i parametrima koje konzervatorske mere nalažu i u datom trenutku će biti vraćena u depo. Potrudićemo se da izađe štampani materijal kako bismo je još više približili publici. Želimo da ove godine legat Paje Jovanovića predstavimo na još jedan način, jer smo imali izuzetno dobro iskustvo kada smo u našoj zgradi u Resavskoj, na vrlo neformalnoj i netipičnoj postavci izložili 12 njegovih dela koje je posetilo više 7.000 ljudi za dve nedelje.

Legat Paje Jovanovića u Konaku kneginje Ljubice Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Jelena Medaković je za Nova.rs dodala da Muzej Paje Jovanovića radi pod vrlo specifičnim, kontrolisanim uslovima, uz ograničenu posetu.

– To nije pravi muzejski prostor, jer se nalazi u stambenoj zgradi i veliki su problemi kada je u pitanju bezbednost. Zato ćemo Jovanovićev legat preseliti u Resavsku, kada završimo naš Muzej, i tu ćemo ga rekonstruisati na način na koji ga je Paja i zamislio kada je delove svog bečkog ateljea preneo u našu prestonicu. Zaista zaslužuje ogromno i poštovanje i veliku vidljivost i to je nešto po čemu nas oni koji prate 19. i rani 20. vek u svetu umetnosti i prepoznaju.

Legat Paje Jovanovića u Konaku kneginje Ljubice Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Direktorka Muzeja grada Beograda podseća da nije lako napraviti svetsku umetničku karijeru sa naših prostora.

– Paja je bio naš a svetski čovek, školovan u Beču gde je i živeo, kao i u Londonu. Verovali ili ne, o njemu postoji samo jedna monografija autora Nikole Kusovca, samo jedan veći ozbiljni katalog Petra Petrovića i dva kataloga našeg profesora Miroslava Timotijevića. I to je sve što smo o Paji Jovanoviću objavili. Veliki je zadatak pred mojim kolegama koji se bave proučavanjem i pisanjem i nadam se da će ovo biti podsticaj – zaključila je direktorka Muzeja grada Beograda.

„Odmor bašibozuka“ Foto: Suzana Sudar/Nova.rs

Podsetimo, Muzej grada Beograda je kupio ovo delo u Londonu na aukciji u „Sotbiju“ nazvanoj „Put svile – slike orijentalista i nameštaj iz rezidencije u Belgraviji“. Slika je prodata za 304.800 funti, odnosno 349.500 evra, iako je procenjivana na iznos od 70.000 do 100.000 funti.

Remek-delo čuvenog srpskog slikara Paje Jovanovića posetioci će moći da pogledaju do kraja marta u Konaku kneginje Ljubice u Beogradu.

Bonus video: Važan jubilej za prestoničku ustanovu kulture: Muzej grada Beograda obeležava 120 godina postojanja

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare