Oglas

beograd 02.03.2020 Milčo Mančevski fest, makedonski glumci na festivalu  Foto: Nemanja Jovanovic/Nova.rs
Milčo Mančevski Foto: Nemanja Jovanovic/Nova.rs
Milčo Mančevski Foto: Nemanja Jovanovic/Nova.rs

Mančevski: U pravo žene na izbor ne sme niko da se meša

09. mar. 2020. 21:29
>
10. mar. 2020. 00:08

U novom filmu Milča Mančevskog, "Vrba", pratimo tri Makedonke iz 17. i 21. veka koje se, uprkos ovoj vremenskoj distanci, bore sa istim stvarima: tradicijom, odanošću, trudnoćom i uspostavljanjem kontrole nad svojim telom.

Oglas

Sa rediteljom, koji je bio gost Festa, razgovarali smo o tome kako je jedan muškarac pristupio ovoj "ženskoj " priči, da li nas sujeverje sputava i koliko smo zaista napredovali kao ljudska bića. Šta vas je, kao muškarca, podstaklo da snimite film sa ovako specifičnim, "ženskim" temama?- Kao prvo, žene su divne i o njima treba praviti filmove. Drugo, mene interesuju ljudi, a u ovom slučaju se desilo da je reč o "ženskim ljudima". Nisam nikad razmišljao o tome da ovo može da bude shvaćeno kao feministički film, ali, fakat, jeste. Sasvim je u redu da se na ovo gleda kao na ženski film.Feminizam ponekad nosi sa sobom negativnu konotaciju, ali u ovom slučaju ne bi trebalo da bude tako?- Kao i svaka ideologija, feminizam može da bude negativan, ekstreman i pozitivan, sve zavisi od toga kako se praktikuje.Koliko su teme pokrenute u filmu, poput abortusa, usvajanja ili neplodnosti tabu u Makedoniji? Da li sredina prihvata pravo žene na izbor?- Kod nekih ljudi verovatno jeste tabu. Pravo žene na izbor je pravo žene. Nema šta tu da se drugi mešaju.https://www.youtube.com/watch?v=cULU4diaiMM&feature=emb_logoU sredinama gde crkva ima veliki uticaj, to baš i nije prihvatljiv stav?- To već nije ni pitanje feminizma ni pitanje žene već generalno pitanje slobode. Ja sam protiv svake opresije, bez obzira da li je religiozna, ideološka ili politička. I u svojim filmovima a i van njih, ja sam uvek na strani lične slobode.Kako je film prihvaćen u drugim zemljama?- Imali smo svetsku premijeru u Rimu i tamo je odlično prošao, imali smo stojeće ovacije pet minuta. Bio je i reditelj Marko Belokio, koga obožavam, i koji je oduševljen filmom. Nakon toga smo bili na festivalima u Talinu, Tajpeju, Bangaloru... posle Beograda idemo u Porto, Kaliforniju, Istanbul, Moskvu, Šangaj... Makedonija je jedina zemlja gde je igrao u bioskopima i bio je najgledaniji film prošle godine. Bilo je puno debata o temama koje film pokreće ali one su bile uglavnom po pitanju emocija koje stvara, ne toliko po pitanju ideologije. Stoga zaključujem da Makedonija možda i nije toliko konzervativna koliko smo se pribojavali.Debate o emocijama u kom smislu?- Da je film koji ih je tresnuo o zemlju. Za mene je ovo tragedija sa hepi endom.Neki običaji iz 17. veka prikazani u filmu ili sujeverja vezana za žensku plodnost, primenjuju se i u 21. veku. Pojedini i dalje veruju u vračare i kletve. U tom smislu nismo odmakli daleko?- Da, sve je to još prisutno. Mnogo je pitanja po kojima nismo odmakli onoliko koliko mislimo. Možda je najveći napredak napravljen u tehnološkom smislu, ali progres po pitanju međuljudskih ili društvenih odnosa i nije toliko velik koliki mislimo da jeste u poslednjih 200 ili čak 800 godina.

beograd 02.03.2020 Milčo Mančevski fest, makedonski glumci na festivalu  Foto: Nemanja Jovanovic/Nova.rs
Milčo Mančevski Foto: Nemanja Jovanovic/Nova.rs | Milčo Mančevski Foto: Nemanja Jovanovic/Nova.rs

Otkud ta večita potreba čoveka da veruje u nešto natprirodno?- Lako je biti sujeveran ili religiozan jer dobar deo odgovornosti tada prelazi na drugog: na sudbinu, na boga, na sujeverje. Daleko je teže snositi odgovornost za sve što ti se desi u životu a i teže je gledati u oči tom ambisu koji se zove smrt ako ne veruješ u neki drugi život.Kako je u Makedoniji doživljena dvostruka nominacija za Oskara za "Zemlju meda"?- Ljudi su se baš obradovali a i meni je bilo strašno drago zbog ekipe. To su divni ljudi. Bilo mi je drago i iz ličnih razloga; jer sam sa nekoliko njih radio, dao sam im prvu profesionalnu šansu i drago mi je što su došli do ovoga. Drago mi je jer sad mogu sa nekim drugim da podelim taj teret "kako ti nas predstavljaš".Prva priča iz vašeg filma, smeštena u 17. vek, ne razlikuje se mnogo od načina života kojim živi junakinja "Zemlje meda", u 21. veku?- Ima svuda ljudi koji žive po nekim džepovima. Mene interesuje, pre svega, dobrota ljudi, to nema veze ni sa obrazovanjem ni sa tehnologijom. Nekad je pravi heroj i pravi čovek koji me i kreativno i lično interesuje neka bakica koja nosi u sebi to neko sunce.Gubimo li dobrotu sa napretkom tehnologije?- Nije tehnologija kriva. Ona je samo pojačala ono što se dešava. Slično je bilo i pre 100 ili 200 godina kada se pojavio telefon pa se pričalo kako će to da promeni način života. Jeste promenio u praktičnom smislu ali ne znam koliko je suštinski.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare