Scena iz filma "Tri" Aleksandra Petrovića Foto:Screenshot/Youtube/Klassiki

Kultno ostvarenje Aleksandra Petrovića "Tri" iz 1965. našlo se na svetskoj striming platformi "Klassiki" na kojoj su uvršteni najbolji filmovi Istočne Evrope, Azije i Kavkaza, a kritičar "Gardijana" ocenio je jugoslovensko ostvarenje kao "nepristrasan strašan prikaz užasa Drugog svetskog rata".

Na uglednom britanskom portalu objavljena je kritika Petrovićevog filma uz podsećanje da je on bio srpski reditelj, jedan od autora „Crnog talasa“ u bivšoj Jugoslaviji, među kojima je i čuveni film „VR: Misterije organizma“ Dušana Makavejeva.

Sada je Petrovićev fascinantni i misteriozni antiratni triptih „Tri“, iz 1965. godine, piše „Gardijan“, „oživeo“ i predstavljen na izrazito samosvestan, gotovo pozorišni način na “Klassikiju”. Reč je o nizu tri povezane priče iz užasa Drugog svetskog rata, zasnovane na motivima zbirke pripovedaka „Paprat i vatra“ Antonija Isakovića.

Miloš, koga tumači glumac Velimir Bata Živojinović, student je koji će posle nacističke invazije na Jugoslaviju postati partizan, a na kraju rata, hladni, proračunati komunistički službenik državne bezbednosti. U prvoj priči vidimo gomilu preplašenih civila 1941. koji čekaju neposrednu invaziju nacista. Vod vojnika se nervozno šepuri, nesigurni šta da rade, a još neki čekaju u vozu koji miruje i sumorno se smeju grupi Cigana koji puštaju muziku i okrutno vode medveda koji igra. Red regruta, još uvek u civilu, čeka uputstva.

Scena iz filma „Tri“ Aleksandra Petrovića Foto:Screenshot/Youtube/Klassiki

U ovoj fazi, Miloš je student među gomilom i svedoči kako masa sveta fotoreportera sa govornom manom optužuje da je špijun i biva streljan. Jedina osoba koja je mogla da progovori u njegovo ime, njegova žena, dolazi na lice mesta sa njihovim detetom, ali prekasno.

„Zbog takvih kao što ste vi izgubili smo Kosovo 1389“, viče neko u gomili, narodno sećanje na nacionalnu ogorčenost koja će oživeti tokom ratova 1990-ih na tim prostorima, piše kritičar „Gardijana“.

Scena iz filma „Tri“ Aleksandra Petrovića Foto:Screenshot/Youtube/Klassiki

U drugom delu prikazan je Miloš, sada naoružani partizan, kako prestravljen trči po neprijateljskom terenu, a gone ga Nemci. On ide kroz močvaru prema Jadranu, da se pridruži svojoj jedinici. Susreće se sa drugim partizanom i zajedno trče, dok ih juri nemilosrdni nemački avijatičar koji se igra sa njima, ispaljujući metke levo-desno oko njih. Ovaj hrabri prijatelj želi da spase Milošev život tako što će odvratiti nemačke goniče od njega, žrtvuje se i gine na najsvirepiji mogući način.

Scena iz filma „Tri“ Aleksandra Petrovića Foto:Screenshot/Youtube/Klassiki

Najzad, oko 1944. ponovo se pojavljuje Miloš. Nakon oslobođenja više nije partizan, već oficir Ozne i funkcioner, uglađeno obučen sa kaputom preko ramena. Piše izveštaj u kojem mora da odluči da li će biti streljana grupa oficira saradnika okupatora u kojoj je i devojka koja mu se sviđa. Zatvorenici stoje na seoskom trgu i čekaju neizbežno pogubljenje, ali žena nastavlja da gleda u Milošev prozor kancelarije ne bi li uhvatila njegov pogled koji on uporno skreće. Može li joj spasiti život?

„Svaka od tri priče ukazuje na haos i užas rata; ništa ovde ne pokazuje stvarni vojni angažman ili ravnopravan susret vojski na bojnom polju – samo maltretiranje, strah i presudu ubistvom. Šta se dešava u Miloševoj glavi? Da li je postao radikalizovan svojim iskustvom nacističke brutalnosti, i sada nije ništa bolji od svojih mučitelja? Da li je iskustvo gledanja pogubljenja novinara izazvalo njegovu sopstvenu nemilosrdnost i glad za preživljavanjem? Ili je ovaj inteligentni mladi student uvek bio predodređen za birokratsku karijeru odlikovanja? Intrigantno strukturirana, hladno nepristrasna drama“, piše kritičar „Gardijana“.

Podsetimo, „Tri“ je 1966. bio nominovan za Oskara za najbolji strani film, a Bata Živojinović je dobio nagradu za najbolju mušku ulogu (Zlatna arena) na Festivalu jugoslovenskog filma u Puli. Udruženje za jugoslovensku filmsku kulturu i nauku je ovaj film svrstao na četrvto mesto najboljih jugoslovenskih ostvarenja za period od 1947. do 1995. godine.

Bonus video: Reditelj Mladen Đorđević 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare