0
Smatram da moj film o deci s Kozare, koji simbolički finansira Srbija, mora imati i hrvatskog producenta. Dok god neko od nas Hrvata ne klekne u Jasenovcu i zatraži neku vrstu oprosta, kao što je to napravio Vili Brandt, neće biti mira oko tog pitanja, rekao je reditelj Lordan Zafranović na tribini Srpskog privrednog društva "Privrednik" iz Hrvatske , prenosi zagrebački “Portal Novosti”.
Gosti novinara Saše Kosanovića, na tribini ‘Kozaračka djeca – žrtve po drugi put‘, bili su istoričarka i članica Upravnog odbora JUSP „Jasenovac“ Nataša Mataušić, inače autorka doktorske disertacije ‘Diana Budisavljević i građanska akcija spašavanja djece – žrtava ustaškoga režima‘ na osnovu koje je nedavno objavila knjigu, istoričar iz Arhiva Srba u Hrvatskoj i novinar Tihomir Ponoš, te reditelj Lordan Zafranović, koji se priključio putem interneta kako bi govorio o novom filmu u kojem će se baviti baš sudbinom kozaračke djece, piše „Portal Novosti“.
Zafranović je ispričao utiske nakon posete Jasenovcu 80-ih godina kada ga je, kako je rekao, uhvatio strah kad je shvatio grozotu masovnog zla “koju su naši susjedi napravili”.
– Vraćajući se s ekipom u kombiju svi smo pevali arije kako bismo izbacili tu strahotu iz sebe, nakon čega sam odlučio snimiti film o Jasenovcu koji nikada u Hrvatskoj nije javno prikazan, ali je ipak našao svoj put do publike i osvojio Grand Pri u Beogradu i bio kandidovan za Oskara. Imali smo velike šanse, ali je reagovao Josip Vrhovec i zatražio da se hitno vrati u zemlju tako da na kraju nije konkurirao za veliku nagradu – ispričao je Zafranović.
On je, piše „Portal Novosti“, pozvao na borbu protiv revizije istorije, „da kriknemo protiv užasa koji se događao u NDH“.
Rekao je da je zbog filmova koje je radio morao da emigrira i da je on i danas politički problem, s obzirom na to da 35 godina nije dobio ni lipu od hrvatske kinematografije te da je oko prikazivanja svog filma o Jasenovcu – čiji je HRT producent a nikada na toj televiziji nije bio prikazan – pisao i predsedniku Zoranu Milanoviću.
– I dalje mislim da film o deci Kozare, koji simbolički finansira Srbija, mora imati i hrvatskog producenta. Dok god netko od nas Hrvata ne klekne u Jasenovcu i zatraži neku vrstu oprosta, kao što je to napravio Vili Brandt, neće biti mira oko tog pitanja. Važno je da ljudi vide taj film, da ga eduaktivno pogledaju i oni mladi ljudi koji dižu desnicu na stadionima kako bi shvatili koliko je zla napravila ta tvorevina. Kad sam radio svoje filmove, poput ‘Testamenta‘ ili ‘Okupacije u 26 slika‘, skinuo sam tu ustašku sjenu sa sebe. Radio sam filmove kako bi se ljudi zapitali kako je moguće da se to desilo u našoj sredini – kazao je Zafranović, ističući da je fašističko zlo u Evropi sankcionirano, a da se u Hrvatskoj još uvek čeka s tim.
– Drago mi je što je došlo do nekakvih koraka, koji su iako mali, vrlo značajni za nas. Moramo polako gaziti za njima i ići dalje – zaključio je reditelj.
Filmski centar Srbije je na ovogodišnjem Konkursu za finansiranje i sufinansiranje proizvodnje domaćeg dugometražnog filma sa nacionalnom temom, podržao film Lordana Zafranovića „Djeca Кozare“.
Zafranović je pre toga tri puta odbijan na konkursima FCS za sufinansiranje ovog ostvarenja koje radi po scenariju Arsena Diklića.
“Ugledni jugoslovenski reditelj Lordan Zafranović, koji se u svom značajnom dosadašnjem radu afirmisao i proslavio, traganjem za korenima mržnje i zla, boreći se za toleranciju i ljubav na prostorima našeg regiona, vidi realizaciju ovog projekta kao svojevrsnu ‘baladu o zlu i dobru koji se prepliću’. Producentska eksplikacija i priložena dokumentacija uverila je komisiju da projekat ‘Djeca Kozare’, imajući u vidu kvalitet i univerzalna značenja scenarija Arsena Diklića, kao i produkcijsku izvodljivost, u autorskoj viziji Lordana Zafranovića, zaslužuje punu pažnju”, navedeno je u obrazloženju komisije Filmskog centra Srbije koja je Zafranoviću odobrila 30 miliona dinara.