Oglas

Zbog izostanka zelenih površina prete nam tropske temperature - Bojan Šimišić

autor:
27. maj. 2025. 11:30
>
27. maj. 2025. 10:01

Gradovi u Srbiji imaju konstantan problem koji je iz godine u godinu veći - gubimo zelene površine. I dok se svet, a posebno Evropa okreću zelenim rešenjima, kod nas na svakoj zgodnoj parceli nikne objekat. Velika globalna studija sa Univerziteta Monaš upozorava - da su gadovi u prethodnoj deceniji bili za 30 odsto zeleniji, bilo bi spaseno 1,16 miliona života. Kakva je situacija u Beogradu? Zbog čega samo govorimo o zelenom gradu, dok ostajemo bez zelenila? Hoćemo li zarad EXPA ostati i bez parka Ušće? O tome smo u jutarnjem programu "Probudi se" razgovarali sa Bojanom Simišićem iz organizacije Eko straža.

Oglas

Sada je aktuelna tema kako ekološki aktivisti upozoravaju uništavanja parka Ušće zarad projekta EXPO, Simišić je bio na protestu i objašnjava šta će se desiti na tom predelu i hoćemo li ostati bez jednih od najlpeših beogradskih parkova.

On otkriva ima li podatke bez koliko je zelenila ostao glavni grad, koliko imamo šuma, a koliko zelenih površin.

Za poplave u glavnom gradu proteklog vikedna upravo mnogi okrivljuju nedostatak zelenih površina. Znamo da je nedostatak zelenih površina glavni razlog visokih temperatura, te član Eko straže navodi koje su to najugorženije tačke glavnog grada.

"Mnogo zgrada nakačeno je na kanalizacione sisteme koji to ne mogu da popdrže zato imamo poplave nakon svake kiše. Beograd će sa tropskim temperaturama biti kao Kairo zbog izostanka zelenih površina", kaže Simišić i dodaje da je 12.000 ljudi učestvovalo u poslednjoj akciji "Zavrni rukave".

Gost "Probudi se" objašnajva šta tačno podrazumeva ideja zelenih gradova i da li su to gradovi koji se spremno suočavaju sa klimatskim promenama.

Prema Planu generalne regulacije Sistema zelenih površina iz 2019. godine predviđeno je njihovo povećanje sa 12 na više od 22 odsto, odnosno za više od 8.000 hektara, a javnih zelenih površina sa 2,83 na više od šest odsto. Svima je bilo jasno da na primer od ideje Gorana Vesića da će se u glavnom gradu zasaditi milion stabala neće biti ništa, ali i ovaj plan iz 2019. je postao opcioni, a ne obavezujući. Simišić komentariše Ima li prema njegovim saznanjima Beograd plan o smanjivanju betona, a šrirenju zelenila i kako teče njegovo sprovođenje.

Statistika pokazuje da je Beč najzeleniji evropski grad. Tamo lokalne vlasti pomažu finansijski građane da prave mini bašte na svojim terasama, aktivno rade na sadnji drveća. I Parižani sada planiraju slične akcije. Kopenhagen je grad u kom možete da plivate u gradskoj luci, skijate na krovu zelene elektrane, vozite čamac na solarni pogon. Simišić pojašnjavav i zbog čega Beograd nije među zelenim metropolam, te otkriva šta nadležne beogradske insitucije kažu kada im se njegova organizacije obrati, zbog čega nema pomaka u ozelenjivanju grada i ko je za to nadležan, da li je to Sekretarijat za zaštitu životne sredine.

Za kraj Simišić ističe i kolika je odgovornost i na samim građanima, može li pojedinac i kako nešto da promeni.

Prema studiji Monaš univerziteta da je Beograd bio zeleniji moglo je da se spreči između četiri i pet hiljada smrti, jer bi to uticalo na smanjenje vrućina -  to je podatak za prethodnu deceniju.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare