Foto: Ivan Dinić/Nova S

U Srbiji je sveopšti napad na sve što je zdravo i dok čekamo otvaranje poglavalja za ulazak u EU, u međuvremenu nam se otima čist vazduh, a reke nestaju, upozorili su gosti Utiska nedelje.

Aleksandar Jovanović Ćuta iz pokreta Odbranimo reke Stare planine istakao je da „znamo ko nas zagađuje, ko nam gura cevi u reke i da moramo napraviti plan kako to da sprečimo“.

On je ukazao da se Srbija nalazi pred ekološkim ustankom, da se sprema veliki ekološki protest protiv projekta Jadar i „Rio Tinta“ i „svakog onog ko je došao da nam truje zemlju, vazduh i otima vodu“.

„Čiji je to vazduh koji dišemo, srpski ili kineski, čija je voda“, upitao je Ćuta.

Jovanović, koji je postao simbol pobede jer je uspeo da okupi ljude i spreči izgradnju minihidroelektrane na reci Rakita, na Staroj Planini, opisao je situaciju koja se dešavala u malom selu sa oko 200 stanovnika kada je došao investitor, kako je rekao, sa obezbeđenjem i bezbol palicama i onda započeo rat.

 

Naučna savetnica Instituta za hemiju Dragana Đorđević podsetila je da je  2015. godine  potpisan Pariski sporazum o klimatskim promenama, kojim se Srbija obavezala da će smanjiti emisije gasova staklene bašte, ali  od svih mogućnosti koje ima za obnovljive izvore energije, ona je jedino izabrala MHE.

Dekan Šumarskog fakulteta  Ratko Ristić istakao je da je Beogradu nisu potrebne nikakve proslave i novogodišnja osvetljenja i slične trivijalne stvari „dok imamo suštinske probleme zbog kojih građani zaista pate, napomenuvši da ono što bi grad trebalo da uradi jeste da beskompromisno štiti zelene površine i time donekle spreči zagađenje vazduha“.

„Vazduh u Beogradu je s vremena na vreme, ne svakog dana, ali nekoliko puta u toku godine izuzetno zagađen, među najzagađenijima u svetu, a to se može rešiti instaliranjem svega onoga što treba na postojeće termoelektrane gde se spaljuje lignit, gde se emituju čestice PM 2,5 i PM 10 i to redukovati“ upozorio je Ristić

Prema njegovim rečima, ono što bi grad trebalo da uradi jeste da beskompromisno štiti zelene površine i decentralizuje urbanizam prema rubnim delovima grada.

 

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

 

 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare