Prošlo je više od sto dana od pada nadstrešnice u Novom Sadu i skoro tri meseca od prvih protesta, a studenti i brojni građani Srbije pešače, trče, pedalaju od grada do grada kako bi organizovali sve veća okupljanja. Naredni skup zakazan je za subotu 1. mart u Nišu. Pitanja koja se sada nameću su: kuda se to uputila Srbija, koji je izlaz iz ove krize i zašto nema reakcije Zapada na politička dešavanja u našoj zemlji? O ovome smo u jutarnjem programu "Probudi se" razgovarali sa bivšim premijerom Zoranom Živkovićem i politikologom Mladenom Mrdaljem.

Već tri meseca u gotovo svim mestima u Srbiji održavaju se protesti koje su pokrenuli studenti. Pokazuju nam iz dana u dan koliko su odlučni. Živković priznaj da li ga je iznenadila ta njihova odlučnost i kako se pokazalo zrelost u donošenju odluka.

Mrdalj komentariše kako njemu izlgeda taj studentski bunt, pošto deluje da je svaki njihov potez dobro premeren.

Bivši premijer analizira šta su nam to doneli studentski protesti I Može li se zaustaviti lavina koju su ti mladi ljudi pokrenuli,

Vlast je najpre pokušavala da uguši proteste, studente je nazivala stranim plaćenicima i domaćim izdanicima. Činilo se da je u jednom trenutku spustila loptu pozivajući na dijalog. A onda su se vratili staroj strategiji etiketiranja. Vlast izgleda prvi put nema izlazno rešenje. Studentski koncept ispostavio se kao jako delotvoran. Politikolog zato pojašnjvanja u čemu je najveći potencijal ove pobune.

Prvi skup, neposredno nakon smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, pokrenula je opozicija. Pokrenula je i prvu petnaestominutnu šetnju, a onda je nestala. Taj prostor zauzeli su studenti koji se sada ograđuju od opozicije i bilo koje političke organizacije. Živkovi dodaje da li je mudro od opozicije što se sve vreme držala u drugom planu i kako bi u ovoj situaciji opozicija trebalo da se ponaša.

Mrdalj analizira da li je došlo vreme da se sloboda ostvarena na ulici i institucionalizuje, ko bi trebalo da se time pozabavi i ima li ko da produži ako studenti stanu, kao i ima li opozicija kapaciteta da iznese ovaj proces do kraja.

„Opozicija treba zajedno sa studentima ovaj potencijal da uvuče u institucije“, smatra Mrdalj.

Gosti „Probudi se“ priznaju da li veruju da bi ljudi koji izlaze na ulice da podrže studente podržali i akcije koje bi pokrenula opozicija.

Predsednik je spominjao izbore kao opciju, opozicija i Proglas prelaznu vladu, u javnosti su se mogle čuti i ideje o nasilnom rušenju vlasti. Živković komentariš i šta je izlaz iz trenutne političke situacije i koja je njemu opcija najrealnija.

Predstavnici opozicionih stranaka su nedavno imali razgovore, ali su i dalje razjedinjeni i podeljeni, te Mrdalj objašnjava da li bi trenutna situacija mogla da ih ujedini.

Nekadašnji predsdednik Vlade Srbij dodaje i ima li Srbija vremena za novu opoziciju ili će morati da računa na ovu postojeću, ali i da li bi studentski protesti mogli da iznedre neka nova lica. On je bio deo DOS-a gde su različite opcije uprkos svim razlikama sarađivale, te sad analizira da li je to ključ i dodaje da li vidii da bi sada moglo da se dogodi nešto slično.

„Opozicija treba da bude spremna i za izbore pod ovim lošim uslovima“, ističe Živković i dodaje da studenti, profesori, glumci treba da naprave pokret, a opozicija da ide na letovanje ako nije jedinstvena.

PROČITAJTE JOŠ:

Juče se Proglas oglasio svojim Sretenjskim saopštenjem. Smatraju da je formiranje privremene prelazne vlade razuman i najmanje bolan izlazak iz krize, Mrdalj priznaje kako vidite ulogu Proglasa.

„Ne trebaju nam u politici nova lica sa starim idejama“ kaže Mrdalj.

ProGlas smatra da je formiranje privremene prelazne vlade razuman i najmanje bolan izlazak iz sadašnje krize, zato što je to jedini način da se ostvare dva osnovna cilja:

  1. Ispunjenje studentskih zahteva i stvaranje elementarnih uslova za održavanje slobodnih i poštenih izbora, na osnovu kojih bi bili formirani legitimni organi vlasti
  2. Privremena prelazna vlada treba da počiva na principima:
  • Vremenske oročenosti – njen mandat treba da traje ne kraće od 3 i ne duže od 9 meseci;
  • Ograničenog mandata – s obzirom na osnovne ciljeve, takva vlada treba da ima neznatno prošireni mandat tehničke vlade;
  • Minimalnog broja kabineta – treba formirati samo ona ministarstva koja su neophodna za nesmetano ostvarivanje osnovnih ciljeva;
  • Najšireg društvenog poverenja – na čelu resora treba da budu osobe nesumnjive stručnosti i potvrđenog društvenog ugleda i autoriteta;
  • Jednokratnog angažmana – izabrani ministri bi se izjavom obavezali na to da ni u kom svojstvu neće učestvovati na prvim narednim izborima, niti će biti članovi prve naredne vlade.

Osim uobičajenih diplomatskih floskula iz Evropske unije nije bilo nikakvih zvaničnih reakcija niti preteranih osuda nasilja nad studentima. U ime američke administracije oglasio se Ričard Grenel koji je poručio da SAD ne podržavaju one koji zauzimaju zgrade institucije. Politikolog daje svoj sud da li se do promena može bez podrške Zapada.

Niš je domaćin sledećeg okupljanja studenata. Najtešnju pobedu Srpska napredna stranka je ostvarila upravo u tom gradu. U Nišu je i jedina opština u Srbiji koju kontroliše opozicija. Niš je imao veliku ulogu u svrgavanju Miloševićevog režima. Živković kao Nišlija poručuje šta možemo da očekujemo u NIšu 1. marta.

Živković i Mrdalj za kraj komentarišu i koliko je zaista uzdrmana SNS vlast, preživela je mnoge krize, te se postavlja pitanje može li i ovu.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.

PROČITAJTE JOŠ:

BONUS VIDEO – Saslušanja studenta u Novom Sadu: Oni upozoravaju na odmazdu i najavljuju novi veliki protest u Nišu 1. marta!

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare