Oglas

Političke prilike u Beogradu i Prištini nepovoljne su za pregovarače - Dušan Janjić i Stefan Surlić

autor:
05. jun. 2025. 11:30
>
05. jun. 2025. 10:55

Posredovanje u pregovorima između Beograda i Prištine preuzeo je od Slovaka Mirolsava Lajčaka, Danac Peter Sorensen. Glavni pregovarači Petar Petković i Besnik Bisljimi sreli su se sa novim specijalnim izaslanikom prvi put, ali ponovo nisu imali zajednički sastanak. Može li novi posrednik da pregovore pomeri sa mrtve tačke, da li je potreban novi pristup dijalogu ili neki novi format razgovora i kako se očigledni krah srpske politike na Kosovu reflektuje na tamošnje Srbe, a kako izlaze na kraj sa pritiscima vlasti iz Prištine samo su neka od pitanja u jutarnjem programu "Probud se" za naše goste Stefana Surlića sa Fakulteta politčkih nauka i političkog analitačara Dušana Janjića.

Oglas

Sorensen je krajem aprila boravio u Prištini i Beogradu, potom je usledio prvi sastanak u Briselu ali bez trilateralnog sastanka. Pred sam susret je trebalo da se usaglasi agenda razgovora, ali do toga nije došlo. Prištinski pregovarač Bisljimi pokušao je da nametne temu položaja Albanaca u Preševu i Bjanovcu, Petar Petković izjavio da bi trebalo da se razgovara o eskalaciji situacije na severu Kosova i formiranju zajednice srpskih opština. Gosti "Probudi se" analiziraju može li uopšte da dođe do bilo kakvih pomaka ako ne mogu da se usaglase oko tema razgovora.

Trebalo je da bude održan trilateralni sastanak Beogra i Prištine, ali je, kako je objašnjeno, srpska delegacija kasnila. Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković rekao je da je sa specijalnim izaslanikom za dijalog Beograda i Prištine Peterom Sorensenom razgovarao o eskalatornim potezima Prištine, odnosno da je izaslaniku EU predao listu sa 50 eskalatornih konkretnih poteza koje je Priština počinila u poslednja tri meseca. Današnji sastanak je bio priprema za brojne razgovore koji nas očekuju, očekujem brzi poziv za trilateralni sastanak, poručio je Petković.

Surlić smatra da nema političkog kapaciteta u Beogradu i Prištini za dijalog u ovom trenutku. Janjić pak ističe da je srpska zajednica potpuno marginalizovana i zato se ne može voditi ozbiljan dijalog Beograda i Prištine.

Politički analitičar komentariše i kakva su očekivanja od pregovora u ovoj fazi ako znamo da su i u Beogradu i u Prištini u toku političke krize - Beograd se suočava sa blokadama i protestima, u Prištini još nisu fromirane institucije - propao je i 25. put pokušaj konstituisanja parlamenta. On dodaje i ima li Evropska unija strpljenja da sačeka da se stvari stabilizuju ili će insistirati na nastavku pregovora i rezultatima, kao i ima li Priština legitimitet da pregovara u Briselu ako znamo da institucije još nisu formirane.

Ide leto, period godišnjih odmora. S jeseni Kosovo očekuju lokalni izbori, te Surlić dodaje koliko svi ti procesi usporavaju mogućnost bilo kakvog napretka u pregovorima Beograda i Prištine.

"Daleko smo od formiranja Zajednice srpskih opština, trenutne vlasti u Prištini nemaju tu nameru. Ljudi masovno odlaze sa severa Kosova, to priznaje i Beograd", kaže Surlić i dodaje da je na severu Kosova prisutan etnički inžinjering.

Lešak: lokalne vlasti naložile srpskim porodicama da se isele

Sedamnaest srpskih porodica u Lešku kod Leposavića dobilo je obaveštenje opštinskih vlasti da se isele iz svojih kuća do Vidovdana, bez obrazloženja i alternative za stanovanje. U obaveštenju koje je potpisao predsednik opštine Leposavić Ljuljzim Hetemi, a stanarima uručila njegova zamenica Marina Bogojević, od porodica se zahteva da napuste stambene objekte u roku od mesec dana. Navedeno je da su u obavezi da iznesu lične stvari i nameštaj, kao i koristan građevinski materijal, jer će njihove kuće biti srušene. Iz Leška nam se uključuje jedan od stanara tog naselja Uroš Vasović.

Uroše kaže da oni ne pristaju da napustite svoje domove koje su gradili u poslednjih 20 godina. Spremni su kako on kaže da i telima brane svoju imovinu, koju su teškom mukom stekli. On priznaje koliko ih je iznenadila ova odluka koju je donela opština Leposavić  li da to može da se zaustavi.

Odluka je sporna i jer je, kako smatraju tamošnji Srbi, doneta od opštine koju smatraju nelegitimnog jer za njeno rukovodstvo nisu glasali.

Oni ne kriju da je reč o nelegalnim objektima, te Vasocvić otkriva dbog čega je 17 srpskih kuća postalo baš sad sporno, kada znamo da na celom Kosovu ima gotovo pola miliona nelegalno izgrađenih objekata

Pored mesta gde se nalaze kuće nalazi se policijska stanica, koja je posle dolaska policajaca albanske nacionalnosti počela da se širi. Tvrde da zemljište na kojima se nalaze kuće pripada policiji.

Srbi koji žive u "spornim" kućama kažu da su za imanje na kojem su podigli kuće, od lokalne administracije u Leposaviću, pre i posle sukoba na KiM, dobili dozvole za podizanje privremenih objekata, na osnovu kojih je većina sagradila stambene objekte. Nova opštinska vlast u Leposaviću, izabrana je na vanrednim izborima koje su Srbi na severu Kosova i Metohije bojkotovali. Iz ugroženih srpskih porodica kažu da im novo opštinsko rukovodstvo, uz zahtev da se isele, nije ponudilo nikakvu alternativu za smeštaj i život. Nova lokalna vlast je proteklih dana usmeno obavestila i nekoliko srpskih porodica u Leposaviću da napuste stanove koje su dobile od Komesarijata za izbeglice a sagrađene sredstvima Vlade Srbije. Prethodnih dana nova opštinska vlast u Leposaviću zatvorila je sportsku halu i prostorije turističke organizacije, koje su funkcionisale u sistemu Vlade Srbije, što je izazvalo protivljenje zaposlenih, zatim sportista, mladih i dece.

Do pre par godina u Leposaviću gotovo da nije bilo Albanaca, danas oni, kao što smo imali prilike da vidimo, odlučuju o životu građana koji tamo žive vekovima. Videli smo kako tamo izgleda nova realnost na Kosovu. Gosti "Probudi se" prokometarisali su uključenje sa severa Kosova i prokomentarisali koliko ovakvi procesi opasni i kakve su njihove posledice.

Prilog pogledajte na početku ove vesti.







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare