Klima se menja, a posledice svi osećamo. Koliko se planeta Zemlja promenila nedvosmisleno pokazuju i snimci iz svemira. Pre pola veka astronauti misije Apolo snimili su prvu fotografiju u boji na kojoj se vidi cela planeta, poznatu kao "The Blue Marble". Kada fotografiju od pre 50 godina uporedimo sa novim snimcima, šta uočavamo? Koliko se naš svet promenio? Tragajući za ovim odgovorom u jutarnji program "Probudi se" pozvali smo u pomoć Uroša Davidovića, meteorologa i doktoranda na Ekonomskom fakultetu, koji se bavi ekonomijom klimatskih promena.
Na ekran zidu jutarnjeg programa „Probudi se“ objavili smo fotografiju staru pola veka i odmah pored nje fotografiju skorijeg datuma. Naravno ova prva je nastala korišćenjem ručne kamere prilagođene za svemirske uslove. Druga je nastala korišćenjem savremene satelitske tehnologije. Uprkos tome, Davidović otkriva šta on uočava i koje su to promene koje su vidljive i golim okom.
Dakle, neki zaključci su da se antarktički ledeni pokrivač značajno smanjio, pustinja Sahara se širi, dok se kišne šume povlače. Urbanizacija, svetla gradova i požari postaju sve vidljiviji iz svemira.
Doktorand Ekonomskog fakulteta analizira da li mi iz ove svemirske perspektive i dalje možemo da nazovemo planetu zemlju – Plava planeta ili je ona pak počela da gubi razloge da se nazove plavom planetom – bogatom čistom vodom, vazduhom i zelenilom. Gost „Probudi se“ komentarisao koje su posledice topljenja glečera, zašto je to opasno, kao i rast pustinje Sahare i da li je to zapravo to primer dezertifikacije.
Znamo da su pluća planete šume Amazonije. Nakon velikih požara 2019. godine, neke procene pokazuju da je uništeno četiri miliona hektara šumskog pokrivača. Mnogi su sumnjali da su požari namerno izazvani zarad širenja obradivog zemljišta. Davidović pojašnjava kakve su posledice uništavanje šume u Južnoj Americi. On dodaje i kada pogledamo ovako globalne podatke, šta bi smo mogli da kažemo za Srbiju, kako se klima menja, u kom smeru, kakva će nam biti proleća, leta, jeseni i zime.
Na mnogo načina uništavamo prirodu naše zemlje, divlje deponije, urbanizacija, gradnja minihidroelektrana, rudarenje koje nije transparentno. Stručnjak za ekonomiju klimatskih promena upozorava šta to pod hitno treba menjati kako bi se naš lokalni eko sistem oporavio.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
BONUS VIDEO: Kad planeta uzvrati udarac – Najveće prirodne katastrofe
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare