Aktuelne teme iz štampe u jutarnjem programu "Probudi se" komentarisao je muzičar i pisac Marko Šelić Marčelo.
Studenti u blokadi traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Ovo je njihov zvanično prvi politički zahtev. Kako navode, demokratija je jedini način za razrešenje političke krize. Opet su uspeli da nas iznenade jednom večernjom objavom. Sada je vlast na potezu. Marčelo analizira da li bi takav predlog mogao da im bude prihvatiljiv pogotovo u ovim okolnostima kada, kako pokazuju istraživanja, imaju sve manju podršku građana.
„Moramo se setiti da se politika tiče naših života. Studenti su uradili ono što političari nisu godinama unazad. Ova situaciju zahteva političku artikulaciju“, kaže Marčelo i dodaje da „taj čovek“ raspisuje izbore samo kada zna da ih može dobiti.
Šest meseci je prošlo od početka studenskih protesta. Očekivalo se da energija vremenom slabi. Međutim, studenti nas iznenade svaki put kada mislimo da su sve mogućnosti istrošene. Marčelo komentarišr da li su nepredvidivi potezi kojima pribegavaju i stalni faktor iznenađenja najveći razlog njihovog uspeha.
Studenti su za samo šest meseci uradili više nego bilo ko za poslednjih 12 godina. Gost „Probudi se“ objašnjava šta je najveće studentsko dostignuće – buđenje naroda i vraćanje nade da su promene moguće i njihova odlučnost da vrate institucije građanima.
Muzičar i pisas u svojoj poslednjoj kolumni navodi da smo došli do tačke kada nema više nazad, „da se nikome onamo ne vraća, sad kad smo napokon većinski budni, svesni u kakvom smo paklu tavorili. Iz tog sna nas je nažalost probudila tragedija. Onda su se desili studenti“.
Marčelo daje svoj sud da li je došlo vreme da se oslobodimo uvreženog mišljenja da ne možemo da menjamo stvari i koliko se Srbija promenila poslednjih meseci, koliko smo se mi promenili.
„Srbija od pre šest meseci i sada nije ista zemlja“, kaže Marčelo i dodaje da i bez izbora biće izbori.
Studenti su započeli buđenje Srbije, ohrabrili su građane, dali im nadu i posle svega zadobili povrenje građana. Gost „Probudi se“ objašnjava šta ako studenti stanu, ima li ko da nastavi, a kako su studenti su postali najveći politički faktor ima li ko kapaciteta da tu priču istera do kraja.
„Bili smo ubijenu u pojam, ali smo se reanimirali“, mišljenje je Marčelo.
Deluje da je vlast ozbiljno uzdrmana, ali ne prestaje da pruža otpor. U toj borbi opstanka na vlasti ne preza ni od čega, ali i pravi greške. Pozivi na dijalog pretovrili su se u etiketiranja, razne kampove pristalica vlasti i kontraminge, a onda su se ponovo vratili dijalogu i to sa novim premijerom na čelu vlade. Šelić daje svoj sud da li vlast polako gubi sve adute i upada u sopstvene zamke i otkriva kako vidite epilog svega.
„Čini se da je tačna konstatacija da nas niko nije mrzeo kao on. Svako normalan je osetljiv na mladost“, kaže Marčelo.
On pojašnjava i kako vidi ulogu medija pre svega javnog servisa, kako se naše pravo da znamo sve pretvorilo u to da u informativnim emisijama javnog servisa ne možemo da saznamo gotovo ništa osim predsednikovih aktivnosti. Studenti su blokirali RTS na dve nedelje, ishod je bilo raspisivanje novog konkursa za članove REM-a, studenti su to nazvali malom pobedom. Još dok je blokada trajala javni servis ih je nazivao nacistima, te Marčelo dodaje da li takav rečnik priliči javnom servisu svih građana Srbije-
– Niko iz uprave RTS-a se nije oglašavo sve do sinoć kada su se pojavili direktor i glavni i odgovorni urednik informativnog programa Bujošević i Stefanović. Ne vide ništa sporno u radu kuće na čijem su čelu. Štaviše, direktor Bujošević kaže da je najveći problem sa RTS-om što je neutralan i da je uvek bio jedino mesto gde su svi akteri mogli da razgovaraju. Poručio je i da – ako je on prepreka da se televizija „vrati narodu“ – ta prepreka je „rešena za jedan dan“. Šelić na to otkriva da li verujete da je moguće da se stvari menjaju iz korena i da se javni servis vrati građanima.
Na društvenoj mreži X studenti ETF-a su objavili snimak od 30 sekundi u kom voditeljka vesti izgovara rečenicu: „Nepoznata lica, koja se predstavljaju kao studenti u blokadi i koja u ovom kontekstu odlučuju o tome ko ima pravo da bude novinar, podsećaju na mehanizme kontrole i cenzure iz prošlosti, poput novinarske komore nacističke Nemačke“.
Više od 300 zaposlenih u Radio-televiziji Srbije i još oko 40 njihovih penzionisanih kolega uputilo je otvoreno pismo rukovodstvu RTS-a u kojem navode da kraj blokade javnog servisa ne predstavlja i kraj borbe za objektivno izveštavanje ove kuće. Prvi put su među potpisnicima i zaposleni u informativnom programu, ali i neka zvučna imena, zaštitna lica RTS-a.
Zaposleni su podsetili rukovodstvo da se tokom blokade nikome od radnika nisu obratili, niti su dali informacije o ponašanju u kriznoj situaciji. Dodaju da je za to vreme uzak krug ljudi proizvodio program u kome su studenti nazivani nacistima, prostor ispred RTS-a opisivan kao geto, a zaposleni koji se bore za objektivno izveštavanje nazivani blokaderima.“Mi smo se borili za svoju kuću, a vi za svoje fotelje!”, istakli su zaposleni u otvorenom pismu i dodali da rukovodstvo i dalje ne odustaje od kršenja osnovnih novinarskih načela.
„Ne sećam se da je iz zgrade RTS-a došla podrška za novinare. A toliko je povoda bilo“, rekao je Marčelo.
Prilog pogledajte na početku ove vesti.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare